HBOR zaprimio 47 zahtjeva u iznosu od 94 milijuna kuna

Nakon prve aukcije za kreditnu pomoć tvrtkama po "modelu A" Hrvatska banka za obnovu i razvitak zaprimila je do petka 47 kreditna zahtjeva u ukupnom iznosu od 94 milijuna kuna. Aukcija je održana 19. veljače, a HBOR je potpisao ugovore sa šest poslovnih banaka koje su prošle na aukciji. Od tih šest banaka, do petka su četiri dostavile kreditne zahtjeve.

Riječ je o dodjeli kredita u sklopu Programa kreditiranja obrtnih sredstava. Najviši iznos kredita za obrtna sredstva je 80 milijuna kuna, dobiveni novac može se koristiti za isplate plaća, a do 20 posto kredita se može iskoristiti za plaćanje dugovanja prema financijskim institucijama. 

Na prvoj aukciji u sklopu Programa kreditiranja obrtnih sredstava bilo je ponuđeno 200 milijuna kuna. Privrednoj banci Zagreb odobreno je 71,25 milijuna kuna, Hrvatskoj poštanskoj banci i Raiffeisen banci po 40 milijuna kuna, Splitskoj banci 25 milijuna kuna, Hypo Alpe-Adria banci 20 milijuna kuna te Vaba banci 3,75 milijuna kuna. Najmanju kamatnu stopu za korisnike od 4,93 posto ponudila je SG-Splitska banka, a najvišu prihvaćenu kamatnu stopu od 5,11 posto ponudila je Privredna banka.

Iako je HBOR zaprimio 47 zahtjeva, još uvijek nije poznato o kojim je projektima riječ. HBOR je nekoliko dana nakon prve aukcije od banaka tražio da se popis korisnika ipak objavi. “Ako banke dopuste - javnost će imati uvid u korisnike kredita, kao i to pod kojim uvjetima su ga dobili i o kojim iznosima se radi. U suprotnom - manipulacije nisu isključene, poput dodjele kredita po pogodnosti, kao i rješavanje prethodnih loših plasmana. Od toga i gospodarstvenici najviše strahuju", rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a nakon prve aukcije. Kovačev smatra da nema razloga da se podaci ne objave, dok banke smatraju da je riječ o poslovnoj tajni i protive se objavi podataka.

Iako se tumači kako prema zakonu banke imaju pravo odbiti dati suglasnost za objavu podataka, s obzirom da se u sklopu programa za financiranje koriste i državna sredstva, rješenje bi bilo da se u zakon doda član prema kojem bi pravo na sredstva imale tvrtke koje pristaju da njihovi podaci budu javno objavljeni. No, pitanje je pak - ima li dovoljno političke volje da se prihvati takva odredba.

Splitska banka objavila je da je u četvrtak dostavila HBOR-u prve kreditne prijedloge iz modela A. Ukupna vrijednost prijedloga iznosi 14 milijuna kuna, što uključuje kombinirana sredstva HBOR-a i Splitske banke te predstavlja 22 posto kvote osvojene na prvoj aukciji. Najveći iznos pojedinačnog zahtjeva je 3,65 milijuna kuna, a najmanji 600 tisuća kuna. (izvor: Bankamagazin)

 

Zagrebačka banka dobit raspoređuje u zadržanu dobit

Nadzorni odbor Zagrebačke banke predlaže da se cjelokupna ostvarena dobit za 2009. godinu u iznosu od 1,2 milijarde kuna rasporedi u zadržanu dobit, stoji u obavijesti banke na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Odluka o upotrebi dobiti trebala bi biti donesena na Glavnoj skupštini koja će se održati 26. travnja.

U pozivu na Glavnu skupštinu stoji i prijedlog odluke o sudjelovanju radnika u dobiti ostvarenoj u 2009. godini. Prema tom prijedlogu, radnicima Zagrebačke banke odobrava se sudjelovanje u dobiti za 2009. u iznosu od 37,5 milijuna kuna. Isplata bi se obavila dodjelom vlastitih redovnih dionica, po cijeni jednakoj prosječnom trošku njihovog stjecanja, a dionice bi se rasporedile između 45 radnika.

Nadzorni odbor je na sjednici održanoj 10. ožujka dao suglasnost na godišnja financijska izvješća i na konsolidirana godišnja financijska izvješća Zagrebačke banke za 2009. te na godišnje izvješće o stanju Zagrebačke banke i ovisnih društava.

 

 

PBZ isplaćuje 17 kuna dividende po dionici

Privredna banka Zagreb objavila je poziv na Glavnu skupštinu koja će se održati 19. travnja 2010., stoji u obavijesti PBZ-a objavljenoj na internetskim stranicama  Zagrebačke burze.

Dioničari PBZ-a bi trebali potvrditi prijedlog odluke da se iz dobiti banke iz 2009. godine u iznosu od 926,58 milijuna kuna (poslije oporezivanja) za isplatu dividende dioničarima izdvoji 323,2 milijuna kuna. Pravo na dividendu imat će svi dioničari evidentirani u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva na dan donošenja te odluke kao imatelji redovnih dionica koje glase na ime. Dividenda bi trebala biti isplaćena najkasnije u roku od 30 dana.

Inače, cijena dionice PBZ-a u petak u 11 sati na Zagrebačkoj burzi iznosila je 599,99 kuna. Zagrebačka burza svrstala je te dionice u segment promatranja radi prijedloga odluke za isplatu dividende.

Uz dividendu, dio lanjske dobiti, u iznosu od 603,4 milijuna kuna, bit će raspoređen u zadržanu dobit. Osim toga utvrđuje se da se u zadržanu dobit usmjeravaju i rezerve za opće bankovne rizike u iznosu od 366,8 milijuna kuna tako da će zadržana dobit banke na dan donošenja te Odluke iznositi ukupno 5,8 milijardi kuna.

Dioničari PBZ-a bi na Glavnoj skupštini trebali potvrditi i prijedlog odluke da se naknada u bruto iznosu 1,075 milijuna kuna isplati predsjedniku Nadzornog odbora PBZ-a Györgyju Surányiju za rad obavljen u 2009.

 

 

DEG kreditira Raiffeisen banku s 30 milijuna eura

Podružnica KfW-a Deutsche Investitions und Entwicklungsgesellschaft MBH, Cologne (DEG) i Raiffeisenbank Austria (RBA), su nedavno potpisale ugovor o kreditu prvog reda na sedam godina, priopćeno je u petak iz RBA. Ovim ugovorom četvrta najveća banka u Hrvatskoj i podružnica Raiffeisen International Bank-Holding AG-a, dobiva kredit prvog reda u iznosu od 30 milijuna eura.

Navedeni kredit prvog reda na sedam godina bit će iskorišten za aktivnosti Raiffeisen banke za potporu te razvoj segmenta malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Malo i srednje poduzetništvo je najvažniji izvor stvaranja radnih mjesta i ima važnu ulogu u ojačavanju ekonomskog, socijalnog i političkog razvoja zemlje.

"Ovaj kredit prvog reda je još jedan dokaz dugoročne obveze Raiffeisen Internationala i DEG-a prema regiji Jugoistočne Europe. Odobravajući dodatna sredstva za Raiffeisen banku u Hrvatskoj za važan segment malog i srednjeg poduzetništva, ova transakcija također pomaže jačanju bankovnog sektora u Hrvatskoj i pomaže ekonomiju države," rekao je Herbert Stepic, predsjednik uprave Raiffeisen Internationala.

DEG, članica KfW Bankengruppe (KfW bankovne grupe), financira ulaganja privatnih tvrtki u tranzicijske zemlje i zemlje u razvoju. Kao jedna od najvećih institucija za financiranje razvoja u Europi, DEG pomaže privatne poslovne strukture kako bi doprinijela održivom ekonomskom razvoju i poboljšanju uvjeta života. (izvor: Bankamagazin)

Agrokor u ponudi za preuzimanje nudi 23,98 kuna po dionici VUPIK-a

Koncern Agrokor u srijedu je na Zagrebačkoj burzi objavio ponudu za preuzimanje vukovarskog VUPIK-a u kojoj dioničarima nudi 23,98 kuna po dionici vukovarskog poljoprivrednog kombinata. Agrokor podsjeća da, sukladno poslovnom planu i programu ulaganja, u VUPIK namjerava u narednih pet godina uložiti minimalno 430 milijuna kuna.

Agrokor je 13. siječnja ove godine potpisom ugovora s Hrvatskim fondom za privatizaciju i Hrvatskim vodama stekao 1.251.163 redovnih dionica VUPIK-a ili 83,11 posto udjela u temeljnom kapitalu VUPIK-a. Temeljni kapital VUPIK-a podijeljen je na 1.505.473 dionica, pa se ponuda Agrokora odnosi na preostale dionice (njih 254.310) za koje se obvezuje platiti 23,98 kuna po dionici.

Tu se cijenu Agrokor obvezuje platiti u roku od 14 dana od dana isteka ponude, a radi osiguranja naknade za plaćanje ishodio je bankarsku garanciju izdanu od Erste & Steiermaerkische Bank, dok će, kako se navodi u ponudi, u svrhu isplate ponuđene cijene koristiti vlastita sredstva.

Ističu također kako strateški planovi neće utjecati na ravnopravni status radnika VUPIK-a niti na politiku zapošljavanja te podsjećaju kako se Agrokor obvezao zadržati postojeći broj stalno radno zaposlenih najmanje tri godine od sklapanja ugovora, u slučaju eventualnog viška smanjenje broja zaposlenih provoditi sukladno propisima, Kolektivnom ugovoru i važećim ugovorima o radu. (izvor: Hina)

 

SKDD: Tržišna vrijednost dionica u veljači manja 2,5 milijarde kuna

Tržišna vrijednost 994 dionice hrvatskih tvrtki uvrštenih u depozitorij Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD) smanjena je tijekom veljače za 1,08 posto u odnosu na siječanj. Po podacima iz mjesečne statistike SKDD-a, tržišna vrijednost dionica krajem veljače iznosila je 230,3 milijarde kuna i bila je za 2,5 milijardi kuna ili 1,08 posto manja nego krajem siječnja.

Istodobno, statistika SKDD pokazuje da je tijekom veljače povećana tržišna vrijednost obveznica uvrštenih u depozitorij kao i tržišna vrijednost komercijalnih zapisa. Vrijednost 56 obveznica iznosila je 36,2 milijardi kuna, što je 0,76 posto više nego krajem siječnja, dok je za 8,4 posto, na 24,98 milijardi kuna, povećana vrijednost 107 komercijalnih zapisa. Tržišna vrijednost svih 1.159 vrijednosna papira iz depozitorija SKDD-a iznosila je na kraju veljače 291,6 milijardi kuna, što je 0,11 posto niže nego krajem siječnja. (izvor: Bankamagazin / Hina)

 

 

RBA: Građani i tvrtke i u 2010. odustaju od kunske štednje

Hrvatski građani i tvrtke i u siječnju ove godine, kao i lani, odustaju od štednje u domaćoj valuti. Tako je, prema podacima HNB-a, u prvom mjesecu ove godine, kunska štednja stanovništva pala na godišnjoj razini 23,3 posto, a trgovačkih društava čak 40,6 posto, prenose RBA analitičari u dnevnim financijskim vijestima banke.

S druge strane, devizna štednja stanovništva povećala se u siječnju u odnosu na isti mjesec prošle godine 13,3 posto, a trgovačkih društava 12,9 posto. Tako pad kunskih depozita u siječnju na 37,6 milijardi kuna, predstavlja njihov najniži iznos od lipnja 2006., navode RBA analitičari.

"S obzirom da devizna štednja i dalje raste dok kunska pada, možemo reći da se i u 2010. nastavio proces supstitucije kunskih depozita deviznima", zaključuju iz RBA. Naime, lani je zbog straha stanovništva da će tečaj kune u odnosu na euro pasti do 7,80 kuna, započeo trend povlačenja štednje u kunama i prebacivanja u deviznu štednju. Zbog toga su se u cijeloj 2009. kunski štedni i oročeni depoziti smanjili za 10,9 milijardi kuna ili 21,8 posto.

Također, ukupni iznos štednih i oročenih depozita u siječnju ove godine je drugi mjesec za redom zabilježio pad na mjesečnoj razini, i to od 605,7 milijuna kuna ili 2,4 posto. Tom je padu u potpunosti pridonio pad kunskih depozita. Devizni štedni i oročeni depoziti nastavili su pak rasti te su se na kraju siječnja popeli na rekordnu razinu od 136,4 milijarde kuna, što je 14,3 posto više u odnosu na isto razdoblje 2009. godine.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih banaka (depozitni novac te štedni i oročeni kunski i devizni depoziti) na kraju siječnja su iznosili 207,3 milijarde kuna što je 800,6 milijuna kuna ili 0,4 posto više nego na kraju prethodnog mjeseca. 

Na godišnjoj razini, ukupni su depoziti porasli 4,5 milijardi kuna (2,2%). Posljedica je to niske prošlogodišnje baze budući da se u siječnju 2009. vrijednost ukupnih depozita spustila na 202,7 milijardi kuna. "U 2010. godini ne očekujemo znatniji rast depozita obzirom da nepovoljna kretanja na tržištu rada i smanjene investicije u gospodarstvu negativno djeluju na štedni potencijal stanovništva, kao sektora koji čini gotovo tri četvrtine ukupne štednje", procjenjuju RBA analitičari. (izvor: Bankamagazin)

 

Ulagači na domaćem tržištu nisu skloni preuzimanju rizika

Trgovanje na domaćem tržištu je letargično i očito je da ulagači nisu skloni preuzimanju rizika. Osim neizvjesne domaće gospodarske situacije, među ulagače se uvukao i nemir zbog situacije u Grčkoj. Povremeno tek vijesti iz poslovnog sektora pokrenu življu trgovinu određenim dionicama, izjavio je Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

"Svijet je sada u fazi neuravnoteženog, ali vidljivog gospodarskog oporavka. Protekloga tjedna svjedočili smo stagnaciji pokazatelja optimističnosti u Europi, te lošijim od očekivanjima podacima o trajnim narudžbama u američkoj industriji i nezaposlenosti. Ti podaci dijelom su zamaskirali tranziciju iz oporavka impliciranog fiskalnim i monetarnim poticajima u oporavak pokretan potražnjom, koji se polagano nazire u razvijenim gospodarstvima. Vjerojatno i dalje ulagači neće imati jasne makroekonomske smjernice, što je i uobičajeno nakon ovakve duboke financijske krize", ocjenjuje Balgač.
"Na domaćem tržištu i dalje neće biti jasnih smjernica, pa će ono biti pod utjecajem kretanja na svjetskim burzama. Vjerojatan je nastavak niske likvidnosti, a posljedično i stagnacija indeksa", zaključuje Balgač. (izvor: Hina/Poslovni dnevnik)

 

 

 

Fondovi rizičnog kapitala: Milijarda kuna koje nema

Predstavljajući treću mjeru za pomoć gospodarstvu, osnivanje fondova rizičnog kapitala, premijerka Jadranka Kosor izjavila je da je Vlada za te fondove izdvojila milijardu kuna, pa se stekao dojam da je novac već osiguran. U državnom proračunu za tu namjenu nije, međutim, predviđena ni kuna.
"Istina je da u ovom trenutku u državnom proračunu nisu definirane pozicije za ulaganje u fondove za gospodarsku suradnju. Ali, Vlada prema Zakonu o proračunu može preraspodijeliti do pet posto proračunskih sredstava. Kada se pojave privatni investitori znat ćemo i koliko će proračunskih sredstava trebati", izjavio je Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija.
Državni tajnik Marić pojasnio je da godišnje ulaganje države u fondove rizičnog kapitala ne može premašiti 200 milijuna kuna, te da je predviđena petogodišnja obveza ulaganja.
Samo uskom krugu ljudi poznato je da je Ministarstvo gospodarstva donijelo Pravilnik o uvjetima i postupku sudjelovanja Vlade RH u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju. Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama broj 8 ove godine. Pravilnik je između ostalog definirao veličinu fonda za gospodarsku suradnju od najmanje 150 milijuna kuna, privatni ulagatelji zajednički moraju uplatiti najmanje 75 milijuna kuna, a maksimalna obveza Vlade prema jednom fondu je 300 milijuna kuna. Fondovi se osnivaju na vrijeme od 10 godina, uz maksimalni dodatni rok od dvije godine.
U Vladi imaju velika očekivanja od pokretanja fondova rizičnih kapitala. Đuro Popijač, ministar gospodarstva, izjavio je u Poslovnom dnevniku, da taj potez predstavlja strukturnu promjenu u načinu vođenja ekonomske politike. Također je rekao da su rezultati, gdje god se krenulo s takvim modelom, bili ohrabrujući. Vjeruje da će se to dogoditi i u Hrvatskoj.
Ovo nije prvi pokušaj hrvatske Vlade da pokrene osnivanje fondova rizičnog kapitala. Prvi i jedini državni investicijski fond rizičnog kapitala, VENCRO, je ugašen, a da mnogi i ne znaju da je bio pokrenut. Fond je prije dvije godine pokrenula Vlada preko Poslovno-inovacijskog centra Bicro, a početni ulog države 4,5 milijuna eura, osiguran je iz pozajmice Svjetske banke još 2005. godine.
"VENCRO je u stanju hibernacije jer se Svjetska banka povukla iz projekta, a razlog njezinog povlačenja je jednostavan. Horizonte i partneri, društvo za upravljanje investicijskim fondovima koji je odabran kao partner iz privatnog sektora, nije uspio privući ulagače", rekao je Ante Mamić, direktor VENCRO-a i IRCRO-a, programa razvoja industrije rizičnog kapitala i programa poticaja istraživanja i razvoja koje provodi Poslovno-inovacijskog centar.
Sredstva planirana za VENCRO Svjetska banka nije povukla iz Hrvatske nego ih je preraspodijelila na druge projekte koje vode Bicro i ostale znanstveno-istraživačke institucije, kao što su Ruđer Bošković i Brodarski institut.
"Investitore u ovakve fondove mogu privući  projekti s velikim potencijalom rasta, s velikom dodanom vrijednošću i s bržim povratom uloženog. U Hrvatskoj nema niti takvih projekta niti je dovoljan ukupni potencijal za investicije, a govori se o ukupno dvije milijarde kuna. O tome govori puno parametara, tako da sam vrlo skeptičan u uspjeh ove mjere", ocijenio je Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu. Grčić ipak pozdravlja donošenje ovakve mjere jer nudi dodatne opcije financiranja pogotovo u IT industriji, razvoju softvera i visokih tehnologija.
Za razliku od Grčića Ante Mamić misli da u Hrvatskoj ima dovoljno projekta koji mogu privući investitore. Mamić međutim smatra da je Vlada privatnim ulagačima trebala ponuditi veće poticaje jer mu iskustvo VENCRO-a govori da je ulagače teško animirati. Također misli i da se državna administracija treba povući iz odlučivanja o investicijama i taj posao prepustiti kvalificiranom investicijskom odboru. (Izvor: bankamagazin)

 

 

 

Kriza mijenja potrošačke navike

Osim što je značajno, za više od 15 posto, kriza smanjila promet u trgovini na malo, ona je još značajnije promijenila i – potrošačke navike. Kupuje se osnovno, pa su, kako kažu podaci Državnog zavoda za statistiku, u cijeloj prošloj godini, u odnosu na čitavu 2008. godinu, Hrvati kupovali 15 posto više onog najosnovnijeg – kruha, tjestenine i pekarskih proizvoda, a odricali se svega onog što za život nije nužno. Kruhom smo, može se slobodno reći, zavaravali glad!
- Kriza je definitivno promijenila navike potrošača, kako se i predviđalo, jer se u potrošnji štedi, a štednja na bankama, kažu podaci tih banaka, povećava. A dok je tako, Vlada građanima, koji potrošnjom mogu pokrenuti gospodarstvo, šalje potpuno pogrešne signale. Kad nam s vrha vlasti neprestano govore da će ova godina biti još i teža od prošle, mi automatski prestajemo trošiti, makar su nam primanja možda ostala ista, ističe Tanja Kesić, profesorica kolegija "Ponašanje potrošača i konzumerizam" s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Prema njenim riječima, ljudi su promijenili svoje potrošačke navike, čak i oni koji nisu u tolikoj financijskoj »stisci«, jer slušajući neprestana upozorenja i crne prognoze – i oni prestaju trošiti. Tako se, bez pozitivnih signala vladajućih, zaključuje profesorica, gospodarstvo neće pokrenuti, a onda ćemo ga, nakon što prođe »kriznija« 2010. godina, pokušavati vratiti u »normalu« još godinama.
Pozitivne signale, za razliku od Vlade, šalju sami trgovci, pokušavajući stvoriti dojam da potrošnja pokazuje uzlazni trend, što bi i kupce trebalo natjerati u trgovine. Službena ih statistika, međutim, opovrgava, budući da je promet svakog mjeseca iznova manji negoli u mjesecu prije. Ljerka Puljić, potpredsjednica Agrokora, ujedno predsjednica Udruženja trgovine pri HGK, pozvala je krajem prošle godine na »javno populariziranje optimizma potrošača«. Potrošnja, ističe ona, prekida gospodarski ciklus ako je u padu, odnosno pokreće ga ako je i sama u porastu. Gospodarska je situacija, zaključuju stručnjaci, dovela do promjena u navikama potrošača, jer se kupci ponašaju racionalnije, a da bi se ciklus ponovno pokrenuo, potrebno je kupcima slati optimistične poruke.
Bez naše neracionalnosti trgovci, očito, ne mogu opstati, no pitanje je, istovremeno, koliko mi možemo opstati i kupovati bez svojih poslova i plaća koje ćemo u trgovinama trošiti, uz porezni »harač« i najave novog povećanja PDV-a. Na Zavod za zapošljavanje lani je stiglo više od 50.000 otpuštenih, samo potkraj godine njih više od dvadeset tisuća, pa burza rada sada broji gotovo 310.000 nezaposlenih. Pritom, novih je nezaposlenih lani stiglo ponajviše iz sektora trgovine, u studenom njih 4.300. Jer, kako se mijenjaju potrošačke navike građana, tako i bez posla ostaje određeni tip trgovaca. Prodaja tehnike i namještaja u studenom prošle godine je, kaže službena statistika, bila manja za čak 27 posto u odnosu na studeni 2008. godine, pa u toj trgovini dolaze i nove najave otpuštanja radnika, a za dvadesetak posto smanjena je bila i prodaja računala, telekomunikacijske opreme, knjiga, igračaka, kućnih ljubimaca, satova i nakita. Najveći pad, od gotovo 60 posto, lani je, u odnosu na cijelu 2008. godinu, zabilježio promet motornim vozilima, dok je pala i prodaja alkohola, za 30-tak posto.
Kako kažu upućeni, ne pije se manje, nego se alkohol kupuje u sivoj zoni, onaj iz »domaće« proizvodnje. Zanimljiv je i statistički podatak prema kojem je lani, u odnosu na 2008. godinu, značajno opao čak i promet svom rabljenom robom, za 15-tak posto, što znači da Hrvati uistinu više – ne kupuju ništa. Događa nam se, međutim, krizni »efekt crvenog ruža«, kad se povećava, u našem slučaju za oko 3,5 posto, kupovina kozmetike. Ljudi se, a prvenstveno žene, okreću malim zadovoljstvima, nauštrb skupljih luksuza koje su si prije mogle priuštiti. (izvor: SEEbiz / Novi list)

 

 

 

Dividenda T-HT-a 34,05 kuna

Uprava i Nadzorni odbor Hrvatskih telekomunikacija predlažu isplatu dividende u iznosu od 34,05 kuna po dionici, rekao je predsjednik Uprave kompanije Ivica Mudrinić na konferenciji za novinare održanoj u utorak u Zagrebu. Po punom paketu koji je bio ponuđen u IPO-u kompanije, a sadrži 69 dionica, dioničaru će biti isplaćeno 2.349,45 kuna. Ukupno bi dioničarima trebalo biti isplaćeno 2,79 milijardi kuna, a 759,9 milijuna kuna raspodijeljeno u zadržanu dobit.

Pravo na dividendu imat će dioničari upisani u Središnje klirinško depozitarno društvo na dan održavanja Glavne skupštine dioničara, planirane za 21. travnja. Dividenda će biti isplaćena 17. svibnja 2010. godine. Prilikom isplate dividende određeni iznos će biti odbijen zbog posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke. Posebnom porezu ne podliježe dividenda koja se isplaćuje individualnim ni institucionalnim dioničarima nerezidentina
Prihodi T-HT-a pali su prošle godine za 3,1 posto, na 8,5 milijardi kuna, dok je čista dobit pala za 12,4 posto, na 2,02 milijarde kuna.
Dividenda će biti isplaćena iz lanjske dobiti i iz zadržane dobiti, rekao je Mudrinić objašnjavajući kako će kompanija isplatiti dividendu za 2009. veću od prošlogodišnje dobiti. „Imamo veliku količinu gotovine i procijenili smo da je pravi trenutak za povećanje dividende i isplatu zadržane dobiti, a da pritom ne ugrozimo razvoj sustava i mogućnost akvizicija“, rekao je Mudrinić.
HT je krajem prošle godine u bankama i u blagajni imao 4,19 milijardi kuna, a tijek novca iz redovnog poslovanja ostao je snažan na 2,74 milijarde kuna. EBITDA (dobit prije kamata, amortizacije i poreza) prije jednokratnih stavki se smanjila za 3,8 posto, na 3,86 milijardi kuna, dok je marža od 45,3 posto u velikoj mjeri zaštićena strogom kontrolom troškova, navodi se u izvješću HT-a.
Paket od 63 dionice u javnoj ponudi prodavao se po cijeni od 16.695 kuna (265 kuna po dionici), a tome treba pridodati još šest bonus dionica (po jedna za svakih deset) za dioničare koju su dionice zadržali godinu dana. Dividenda za prošlu godinu dioničarima donosi prinos od 14 posto u odnosu na uloženo u javnoj ponudi, a prinos od 11,3 posto u odnosu na sadašnju cijenu dionice, istaknuo je predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić. S dividendom za prošlu godinu ukupna dividenda u tri godine iznosi 94,60 kuna, odnosno 35 posto vrijednosti dionice u javnoj ponudi. (izvor: Bankamagazin / Hina)

 

 

Aureus Invest i NFD Kapital spojili se u NFD Aureus Invest

Društva za upravljanje investicijskim fondovima Aureus Invest i NFD Kapital udružila su se u novo društvo imenom NFD Aureus Invest koje će djelovati pod okriljem slovenske NFD Grupe, financijske institucije za upravljanje investicijskim fondovima, koja nudi i druge financijske usluge. Detalji spajanja bit će objavljeni u srijedu.

Aureus Invest inače upravlja s četiri otvorena investicijska fonda (tri s javnom i jednim s privatnom ponudom), čija je ukupna imovina krajem siječnja bila oko 160 milijuna kuna. Društvo su 2005. osnovali investitori Miroslav Jeličić Purko i Kristijan Floričić.  

NFD Kapital u Hrvatskoj upravlja s dva fonda (NFD Nova Europa i NFD BRIC), čija je ukupna imovina 15,44 milijuna kuna. NFD Kapital u većinskom je vlasništvu slovenske Nacionalne finančne družbe (NFD) i njezina prva strateška investicija na inozemnom tržištu. NFD grupu je 1994. osnovalo nekoliko banaka i osiguravajućih društava, a danas upravlja s osam investicijskih fondova, koji su specijalizirani za pojedine regije ili gospodarske sektore.

Vizija NFD Aureus Investa, kako se ističe, jest postati vodeće privatno društvo za upravljanje investicijskim fondovima u regiji koje će biti prepoznato po konkurentnoj ponudi, stabilnom poslovanju i prinosima, povjerenju, stručnosti i iskustvu upravitelja. (izvor: Bankamagazin)

 

 

Croatia osiguranju dobit porasla 48 posto, na 90,6 milijuna kuna

Croatia osiguranje, vodeći hrvatski osiguravatelj, ostvario je lani 90,6 milijuna kuna neto dobiti nakon manjinskog interesa, što je 48,2 posto više nego u 2008. godini. Tako se zarada CO-a po dionici popela sa 195,6 kuna na kraju 2008. na 291,4 kuna po dionici na koncu prošle godine, pokazuju podaci nerevidiranog, konsolidiranog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ova je osiguravajuća kuća u prošloj godini imala i neznatni rast ukupnih prihoda, sa 4 milijarde na 4,04 milijarde kuna.

Ukupna zaračunata premija CO-a bila je na godišnjoj razini manja 5 posto i u 2009. je iznosila 3,4 milijarde kuna. Taj pad " potvrđuje prisutnost krize tj. stagnaciju u industriji osiguranja i gospodarstvu Hrvatske i regije", stoji u izvješću poslovodstva uz poslovne rezultate. Dominirala je zaračunata premija od neživotnih osiguranja u iznosu od 3 milijarde kuna, što je 5,6 posto manje u odnosu na 2008. Zaračunata premija životnih osiguranja iznosila je lani 393,7 milijuna kuna ili 0,7 posto manje u usporedbi s godinom ranije.

Ukupan iznos likvidiranih šteta ostao je i u 2009. na razini od 2 milijarde kuna. Ukupni rashodi lani su također neznatno pali, i to s 3,92 milijarde na 3,9 milijardi kuna.

Kako se zaključuje u izvještaju poslovodstva, unatoč otežanim lanjskim uvjetima poslovanja zbog gospodarske krize, Grupa nastavlja sa konzervativnijom strategijom širenja poslovanja u Hrvatskoj i regiji.

 

Tako je s ciljem širenja prodajne mreže u Makedoniji, CO lani otvorio poslovnicu za neživotna osiguranja u Ohridu, a nadalje planira otvoriti poslovnice i u Strugi, Bitoli i Gostivaru.

Poslovodstvo u izvješću navodi kako će osiguravateljska grupa i u ovoj godini nastaviti sa smanjenjem troškova, optimalizacijom poslovanja te povećanjem prodajnih aktivnosti s ciljem rasta u regiji. "Sukladno preporuci Vlade, CO je prošle godine donio odluku o smanjenju bruto sredstava za plaće u matici i društvima Grupe za 10 posto", zaključuje se u izvješću menadžmenta. (izvor: Bankamagazin)

 

 

ACI: U 2009. neto dobit 17,6 milijuna kuna

Tvrtka ACI (Adriatic Croatia International Club) lani je ostvarila neto dobit u iznosu od 17,6 milijuna kuna, što je za 59 posto više nego u 2008. te za 91 posto više od neto dobiti planirane za 2009. godinu, priopćeno je u ponedjeljak iz ACI-ja.

ACI je u prošloj je godini ostvario ukupni prihod u iznosu od 172,5 milijuna kuna, što je povećanje za pet posto u odnosu na godinu prije. ACI je ostvario pozitivan bruto financijski rezultat u iznosu od 22,9 milijuna kuna, što je za 8,7 milijuna kuna ili za 62 posto više nego u 2008. te za 11,4 milijuna kuna ili dvostruko više od plana.
ACI, lanac od 21 marine, je u 2009. po osnovi godišnjeg veza realizirao prihod u iznosu od 84,8 milijuna kuna, što je povećanje za 12 posto. Na godišnjem vezu u marinama ACI-ja registrirano je 3.706 plovila, što je u odnosu na godinu prije smanjenje za dva posto, a što je rezultat promjene strukture plovila na godišnjem vezu. Naime, kako se navodi, obnovom ugovora vlasnici plovila u većini slučajeva dovedu na vez novo plovilo veće dužine koje fizički zauzima i veći prostor od planiranog. Na taj način se kapacitet marina smanjuje, no u financijskom smislu se registrira povećanje prihoda.

U tranzitu je u marinama ACI sistema ostvaren tri posto veći prihod, odnosno 46,2 milijuna kuna prihoda i to, kako se navodi, unatoč planiranom i realiziranom smanjenju tranzita od 13 posto.

Iz ACI-ja ističu da su, pridržavajući se naputaka Vlade u vezi kontrole troškova poslovanja, prema programu mjera za smanjenje troškova na rashodovnoj strani ostvarili značajne uštede. Iako su prema planu uštede trebale doseći iznos od 5,6 milijuna kuna, u konačnici su uštede ostvarene u iznosu od 11,4 milijuna kuna, naglašavaju iz ACI-ja. Pritom navode da se najveći udio u poslovnim rashodima odnosi na troškove osoblja s udjelom od 31 posto. Troškovi osoblja u 2009. su iznosili 46,5 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na godinu prije za četiri posto, a u odnosu na plan za osam posto.

ACI je tijekom 2009. godine ostvario zadovoljavajuće pokazatelje likvidnosti s trendom rasta te su sve nastale obveze podmirivane po dospijeću bez dodatnih zaduživanja, ističu iz ACI-ja. Navode i kako su prošlogodišnja ulaganja u sustav ACI marina iznosila 56,3 milijuna kuna te kako će viziju razvoja i buduće planove pratiti nova daljnja ulaganja koja će započeti proširenjima postojećih i u skoroj budućnosti izgradnjom novih marina. U skladu s time očekuje se i povećanje broja vezova, a proporcionalno time i povećanje budućih prihoda ACI-ja. Nautički turizam, unatoč ovogodišnjoj recesiji, prema broju postojećih plovila i potražnji vezova očekuje daljnji uspon, što je neminovno povezano s investicijama, naglašavaju iz ACI-ja. (izvor: Bankamagazin / Hina)

 

 

 

HZZ: U siječnju preko 309.000 nezaposlenih

Krajem siječnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bile su evidentirane 309.562 nezaposlene osobe, što je 18.017 osoba ili 6,2 posto više nego u prosincu, a 55.271 osoba ili 21,7 posto više nego u siječnju prošle godine. Time se broj evidentiranih nezaposlenih u Hrvatskoj popeo iznad 300.000 prvi puta nakon travnja 2006. godine, kada je HZZ zabilježio 302.406 nezaposlenih.
U siječnju 2010. u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 31.490 osoba, što je 23,7 posto više nego u prosincu, te 19,2 posto više nego u siječnju prošle godine. Među novoprijavljenim osobama bilo je 3.358 ili 10,7 posto onih koji prvi puta traže zaposlenje, te 28.132 ili 89,3 posto osoba s radnim iskustvom.
Najviše novoprijavljenih stiglo je iz trgovine na veliko i malo (5.125 ili 18,2 posto), prerađivačke industrije (4.881 ili 17,4 posto), građevinarstva (4.877 ili 17,3 posto) i pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (3.339 ili 11,9 posto). Izravno iz radnoga odnosa došlo je 24.089 osoba ili 76,5 posto od ukupnoga broja novoprijavljenih nezaposlenih osoba.
Iz evidentirane nezaposlenosti otišle su ukupno 13.473 osobe, što je 20,1 posto manje nego u prosincu, a 7,2 posto više nego u siječnju prošle godine. Zbog zapošljavanja (bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada) evidenciju je napustilo 5.166 osoba (38,3 posto), a 8.307 osoba (61,7 posto) brisano je iz ostalih razloga.
U zapošljavanju su predvodili Grad Zagreb (626 osoba ili 13,2 posto), Splitsko-dalmatinska (499 ili 10,5 posto) i Osječko-baranjska županija (400 ili 8,4 posto).
Najveći apsolutni broj nezaposlenih imala je Splitsko-dalmatinska županija (38.663 ili 12,5 posto od ukupnog broja) te Grad Zagreb (35.868 ili 11,6 posto) i Osječko-baranjska županija (33.426 ili 10,8 posto), a najmanje nezaposlenih zabilježeno je u Ličko-senjskoj županiji (3.609 ili 1,2 posto).
U odnosu na isti mjesec prošle godine nezaposlenost je porasla u svim županijama, a najveći rast bio je u Krapinsko-zagorskoj (42,9 posto), Istarskoj (39,6 posto) i Zagrebačkoj županiji (39 posto).
Žene su u ukupnom broju nezaposlenih imale udio od 55,6 posto, a njihov se broj povećao za 4,2 posto prema prethodnom mjesecu, te 10,1 posto u odnosu na lanjski siječanj. (izvor: Hina)

Kraš Grupi dobit porasla na 39,7 milijuna kuna

Kraš Grupa je imala lani neto dobit od 39,7 milijuna kuna, što je 156,8 posto više nego u 2008. godini, kada je najveća hrvatska konditorska industrija ostvarila dobit od 15,4 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Neto dobit nakon manjinskog interesa iznosi 37,8 milijuna kuna, a zarada po dionici za 2009. iznosi 30,19 kuna. "Uz rast ukupnih prihoda na povećanje neto dobiti značajno je utjecalo smanjenje poslovnih rashoda u iznosu od 5,6 milijuna kuna, te smanjenje financijskih rashoda", stoji u pojašnjenjima uz financijsko izvješće.  

Ukupni lanjski prihodi Grupe bili su 1,07 milijardu kuna ili 2 posto manje u odnosu na godinu ranije. Kako pojašnjava Uprava, poslovni rezultati ostvareni su u uvjetima visokog udjela uvoznih proizvoda na konditorskom tržištu Hrvatske. Na domaćem tržištu ostvareni su prihodi od prodaje u visini od 600 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu iznosili 424 milijuna kuna.

Sukladno Kraševoj izvoznoj orijentaciji tijekom 2009. nastavljen je rast izvoznih rezultata. Prihodi od prodaje u inozemstvu veći su za 8 posto, tako da su povećali svoj udio u ukupnim prihodima od prodaje na 41,4 posto. Pored značajnog izvoza na tržišta regije, gdje je najveći rast na tržištu Srbije, Kraš je nastavio rast izvoza na tržišta SAD, Kanade, Australije, Saudijske Arabije i Švedske.

U Krašu napominju i kako su u skladu s planom poslovanja i poslovnom politikom u 2009. poslovni prioriteti i ciljevi bili usmjereni na održavanje likvidnosti i ukupne stabilnosti poslovanja, uz kontinuirano restrukturiranje i stalni razvoj proizvoda.

Kraš Grupa je lani ostvarila ukupne konsolidirane rashode u iznosu od 1,02 milijarde kuna, što je za 0,8 posto manje od konsolidiranih rashoda u 2008. (izvor: Bankamagazin)
 

Ina Grupa poslovala sa 390 milijuna kuna gubitka

Ina grupa je u prošloj je godini ostvarila 22,28 milijardi kuna ukupnoga prihoda, što je pad za oko 23 posto u usporedbi sa 2008., dok je neto gubitak dosegao 390 milijuna kuna, što je 709 milijuna kuna manje nego u 2008., kada je iznosio 1,09 milijardi kuna, navodi se u preliminarnom nerevidiranom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi.
Plinski biznis (prekinuto poslovanje) doprinio je ukupnom gubitku s iznosom od 906 milijuna kuna, dok je neto dobit od neprekinutog poslovanja iznosila 513 milijuna kuna ili 46 posto više nego godinu prije.
Inin neto prihod od prodaje (neprekinuto poslovanje) lani je iznosio 20,34 milijarde kuna i bio je 25 posto manji nego u 2008., a iz Ine podsjećaju da su se na poslovanje kompanije i njezin financijski položaj odrazili prošlogodišnji "izrazito izazovni" uvjeti poslovanja uzrokovani globalnom recesijom, kao i niže cijene sirove nafte i pad rafinerijskih marži praćen kreditnom krizom.
EBITDA lani je povećana 12,8 posto, na 4,02 milijarde kuna. Dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki (497 milijuna kuna dobitka od prodaje podzemnog skladišta plina d.o.o., te 954 milijuna kuna za ispravak vrijednosti i rezerviranja, 125 milijuna kuna za financijske aktivnosti i odgođene poreze od 116 milijuna kuna u 2009.), bila je 14,6 posto veća nego godinu prije i iznosila je 1,5 milijardi kuna.
U istraživanju nafte i plina, kad se isključe jednokratne stavke,  ostvarena je dobit iz osnovnog poslovanja u iznosu od 2,73 milijarde kuna, što je pad od 22 posto i to zbog niže prosječne realizirane cijene sirove nafte, niže proizvodnje ugljikovodika, te niže operativne dobiti Crosco grupe.

Rafinerije i marketing (bez jednokratnih stavki) poslovale su s 497 milijuna kuna gubitka, što je kako se navodi, za 769 milijuna kuna povoljniji rezultat nego godinu prije. Trgovina na malo ostvarila je (bez jednokratne stavke vrijednosnog umanjenja imovine benzinskih postaja u iznosu od 169 milijuna kuna), 43 milijuna kuna dobiti, dok je u 2008. poslovala sa 98 milijuna kuna gubitka.  

Kad je riječ o prekinutom poslovanju (plinski biznis), zabilježen je gubitak iz osnovne djelatnosti od 1,02 milijarde kuna, što je 674 milijuna kuna manje nego u 2008., a ostvareno poboljšanje rezultat je 34 posto manje razlike između prodajne i uvozne cijene plina, te 14,9 posto manje uvezenih količina. U izvješću se podsjeća da je prema ugovoru s Vladom rok za preuzimanje aktivnosti trgovanja prirodnim plinom produžen do 1. prosinca 2010. te da se očekuje kako će društvo za trgovanje prirodnim plinom u ovoj godini poslovati bez gubitaka.

U prošloj su godini Inina kapitalna ulaganja iznosila 4,49 milijardi kuna (122 milijuna više nego u 2008.) od čega se više od 3 milijarde odnosi na istraživanja i proizvodnju u Siriji i Sjevernom Jadranu, dok je glavnina preostalog iznosa (1,3 milijarde kuna) utrošeno na modernizaciju rafinerija.

Neto zaduženost Grupe lani je povećana na 8,2 milijarde kuna, u usporedbi sa 6,6 milijardi u 2008. (izvor: Bankamagazin)

Neto dobit Dalekovoda veća od 89 milijuna kuna

Neto dobit Dalekovoda u 2009. godini iznosila je 89,08 milijuna kuna i veća je za osam posto u odnosu na dobit iz prethodne godine, pokazuju podaci iz izvještaja poslovodstva Dalekovoda za prošlu godinu objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

U izvještaju se ocjenjuje da je društvo u vrijeme izrazite financijske krize koja se prije svega osjetila kroz smanjenje investicijskih ulaganja te usporavanje realizacije već ugovorenih poslova, skuplje i slabije izvore financiranja, ostvarilo rezultate sukladno planiranim i najbolje do sada. Ističe se da je na ostvarenu dobit prije oporezivanja u iznosu od 111,5 milijuna kuna uz rast od 6,2 posto u odnosu na 2008. godinu, značajan utjecaj imala dobit ostvarena u inozemstvu, što je više od 50 posto od ukupno ostvarene bruto dobiti.

Ukupni prihodi Dalekovoda u 2009. godini iznosili su 2,35 milijardi kuna, što predstavlja rast od 3,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga je na domaćem tržištu ostvareno 1,77 milijardi kuna ili 3,26 posto više nego u 2008. i to kroz ugovore s tradicionalnim kupcima na projektima cestogradnje, željeznice i energetskog sektora, kaže se u izvještaju.

Na inozemnom tržištu, kroz projekte u Norveškoj, Albaniji, Crnog Gori, Kazahstanu i BiH, prodaji ovjesne i spojne opreme te metalnih konstrukcija Dalekovod je lani ostvario 581,36 milijuna kuna prihoda, što je 2,63 posto više u odnosu na 2008. godinu. Značajan rast inozemnih prihoda i ostvarene dobiti odnosi se na dovršenje značajnih kapitalnih radova u Kazahstanu, Norveškoj, te Bosni i Hercegovini, a bruto dobit na inozemnim projektima u 2009. godini iznosi 56,2 milijuna kuna.

Ukupni rashodi Dalekovoda u 2009. godini iznosili su 2,24 milijarde kuna i u skladu su s povećanom proizvodnjom i montažom, kaže se u izvještaju.

U idućem razdoblju, imajući u vidu stagnaciju domaćeg tržišta, Dalekovod planira znatno povećati izvozne poslove i proširiti tržišne niše na kojima djeluje te ostvariti prihod iz inozemstva na razini do jedne milijarde kuna, kaže se u izvještaju.

S obzirom na značajno smanjenje poslova na domaćem tržištu, Dalekovod planira za iduće razdoblje znatan pad prihoda s domaćeg tržišta. (izvor: Bankamagazin / Hina)

 

 

 

Savjet HNB-a: Obvezna rezerva smanjena sa 14 na 13 posto

Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici u srijedu smanjio je stopu obvezne rezerve banaka sa 14 na 13 posto. Nova stopa primijenit će se kod sljedećeg obračuna rezerve, dakle već sljedećeg tjedna. 
Odluka Savjeta je u skladu s najavama da će Hrvatska narodna banka osloboditi dodatnu likvidnost u cilju poticanja gospodarskog oporavka kroz povoljnije kredite za "projekte koji pridonose zdravom rastu, racionalnom zapošljavanju i poboljšanju platne bilance".

Odlukom o smanjenju obvezne rezerve poslovnim se bankama oslobađa oko 2,9 milijardi kuna likvidnosti (oko 2,4 milijarde kune u kunskom i 500 milijuna kuna u deviznom dijelu rezerve), što povećava njihov kreditni potencijal i smanjuje im jedinične troškove poslovanja. Banke bi ta sredstva koristile udruženo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) koja će preuzimati i dio rizika za zajedničke plasmane, u skladu s kriterijima koje je utvrdila Vlada.

S obzirom na to da bankovni sustav već raspolaže s oko 5 milijardi kuna slobodne likvidnosti, računa se da ima dovoljno novca za početak gospodarskog oživljavanja, priopćeno je nakon sjednice Savjeta HNB-a.

Iz HNB napominju kako će nastaviti snižavati stopu obvezne pričuve (ranije je najavljeno snižavanje na 11 posto) ukoliko se pokaže da se sredstva namijenjena poticanju gospodarskog oporavka doista koriste za kreditiranje zdravih poduzeća. 

Ukoliko bi se ponovno poticao uvoz potrošnih dobara ili bi se oslobođena sredstva iskoristila za ulaganja u devize i tako destabilizirao tečaj kune, HNB će povući tu likvidnost. (izvor: Bankamagazin)

 

 

 

Neto dobit PBZ-a 926,6 milijuna kuna

Privredna banka Zagreb ostvarila je u 2009. godini neto dobit od 926,6 milijuna kuna, što je za 15,8 posto manje u odnosu na godinu ranije, kada je banka zabilježila 1,1 milijardu kuna dobiti, podaci su iz nerevidiranog financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. PBZ Grupa je ostvarila lani neto dobit od 960,2 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 287,6 milijuna kuna, odnosno 23,1 posto u odnosu na 2008. godinu.  

Na smanjenje neto dobiti najviše su utjecali krizom potaknuti viši kamatni troškovi ostvareni u prvoj polovici godine i veće rezervacije za gubitke u portfelju zajmova i potraživanja, objašnjava se u međuizvještaju poslovodstva PBZ-a također objavljenom na Burzi. Negativne makroekonomske prilike i smanjena likvidnost gospodarstva utjecali su lani na povećanje troškova rezerviranja za gubitke u ukupnom iznosu od 352,8 milijuna kuna, što je za 255 milijuna kuna više u odnosu na izdvajanja u 2008. godini. "Međutim, u usporedbi s 2008. dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke bilježi povećanje od 0,6 posto", navode iz Uprave PBZ-a.

Bančini prihodi od kamata manji su u prošloj godini 1,8 posto te iznose 3,7 milijardi kuna, dok su rashodi od kamata porasli za 3,5 posto. Neto prihodi od kamata u isto su vrijeme pali 7 posto, na 1,8 milijardi kuna. Do povećanja kamatnih rashoda, kažu iz PBZ-a, došlo je uslijed povećanja troškova financiranja te općenito viših kamatnih stopa na depozite kao i kamatnih stopa na tržištu novca, posebno tijekom prvog lanjskog tromjesečja.

Blago su u prošloj godini povećani neto prihodi od provizija i naknada, s 385,3 na 387,8 milijuna kuna. Kako navode iz Uprave, u dijelu prihoda od naknada i provizija vidljiv je pad prihoda od naknada u poslovanju s vrijednosnim papirima, što je i očekivano s obzirom na pad prometa na tržištima kapitala.

Ukupna aktiva PBZ-a na kraju prosinca 2009. bila je 64,5 milijardi kuna i za 1,26 posto je veća nego godinu ranije. Kapital i rezerve na kraju su godine dosegli 9,8 milijardi kuna, što je 10 posto više u odnosu na kraj 2008. Na temelju preliminarnih podataka, stopa adekvatnosti kapitala banke na dan 31. prosinca 2009. iznosi 16,21 posto.

Od ostalih članica PBZ Grupe, Međimurska je banka ostvarila neto dobit od 47,3 milijuna kuna, PBZ Card je poslovao s dobiti od 148,8 milijuna kuna, neto dobit PBZ Investa iznosi 6,2 milijuna, dok su PBZ Leasing i PBZ Croatia osiguranje ostvarili godišnju dobit u iznosu od 18,7 milijuna, odnosno 23,9 milijuna kuna. (izvor: Bankamagazin)

 

 

 

Grupa Atlantska plovidba u gubitku oko 50 milijuna kuna

Grupa Atlantska plovidba u 2009. je ostvarila gubitak od oko 50 milijuna kuna, dok je gubitak pripisan imateljima kapitala matice oko 44 milijuna kuna, podaci su iz poslovnog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. U izvješću se napominje kako je riječ o privremenim rezultatima podložnim promjenama do konačnog obračuna.

Navodi se i kako su ostvareni rezultati očekivani, sukladni planiranim veličinama, a posljedica su globalne gospodarske krize i drastičnog pada vozarina na svjetskom tržištu brodskog prostora.

Grupa Atlantska plovidba je tijekom 2009. ostvarila ukupne konsolidirane prihode u iznosu od 825 milijuna kuna. U odnosu na 1,85 milijardi kuna prihoda iz 2008. prošlogodišnji je prihod manji za 55 posto. Istodobno su troškovi iznosili 876 milijuna kuna i za 27 posto su manji od ostvarenih u godini ranije.

U financijskom se izvješću navodi i da Grupa nije imala problema s likvidnošću.

Osnovna djelatnost Grupe Atlantska plovidba je prijevoz rasutih i vangabaritnih tereta na međunarodnom tržištu i obalni prijevoz robe, te agencijsko poslovanje, zračni prijevoz i hotelijerstvo kao ostale djelatnosti grupe. Najveći dio prihoda Grupa ostvaruje na međunarodnom tržištu.

Krajem izvještajnog razdoblja Grupa je raspolagala flotom od ukupno 19 brodova prosječne starosti 7,5 godina i ukupne nosivosti 812,8 tisuća dwt.

U okviru turističke djelatnosti Grupa ima udjele u hotelima Grand hotel Imperial i Hotel Lapad u Dubrovniku, te u avioprijevozu u Dubrovnik Airline-u.

Na kraju prošle godine Grupa je zapošljavala 690 radnika. (izvor: Bankamagazin / Hina)

01.02.2010.

Kvartalni gubitak Adris grupe 69,5 milijuna kuna

Grupa Adris u posljednjem je lanjskom tromjesečju zabilježila neto gubitak od 69,5 milijuna kuna u odnosu na 96 milijuna kuna gubitka u istom razdoblju godinu ranije, podaci su financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Ukupni prihodi grupe u četvrtom su tromjesečju 2009. bili 8 posto niži, te su pali s 817,17 na 751,7 milijuna kuna. Pritom su prihodi od prodaje sa 706,2 milijuna kuna u zadnjem kvartalu 2008. pali za 17,8 posto, na 580,2 milijuna kuna. Drastično su smanjeni financijski prihodi grupe, koji su sa 229,7 milijuna kuna pali na samo 31,2 milijuna kuna u četvrtom tromjesečju prošle godine.

Ukupni rashodi Adris grupe smanjeni su za 6,4 posto, sa 870,9 milijuna na 815,3 milijuna kuna. Među poslovnim rashodima najviše je povećana stavka "rezervacije", sa 46,4 milijuna na 90,4 milijuna kuna u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu. (izvor: Bankamagazin)

 

 

Lanjska dobit hrvatskih banaka izjednačena s rezervacijama za gubitke

Banke u Hrvatskoj ostvarile su u 2009. godini neto dobit od 3,44 milijarde kuna, objavila je Hrvatska narodna banka u sklopu agregiranog statističkog izvješća. To je 25,4 posto manje u odnosu na rekordnu 2008. godinu, kada je profit banaka iznosio 4,61 milijardu kuna.

Ukupni troškovi rezerviranja za gubitke, koji su glavni razlog smanjenja dobiti, iznose 3,41 milijardu kuna, tri puta više nego u 2008. godini. Usprkos tako visokim izdvajanjima u rezervacije banke su ostvarile solidan rezultat u godini u kojoj su se i same morale prilagođavati  nepovoljnom gospodarskom okruženju.

Neto kamatni prihodi za 2009. iznose 9,55 milijardi kuna i manji su za 4,1 posto u odnosu na 2008. godinu. Neto prihodi od provizija i naknada neznatno su porasli i iznose 2,98 milijardi kuna. U konačnici, neto nekamatni prihodi značajno su pomogli rezultatu poslovanja jer su nakon rasta od 30 posto dosegli 5,73 milijarde kuna. U ostalim nekamatnim prihodima banaka velike zasluge ima dobit od trgovanja, koja iznosi 2,63 milijarde kuna. (izvor: Bankamagazin)

 

 

Janaf udvostručio dobit na 119 milijuna kuna

Jadranski naftovod (Janaf) u 2009. je ostvario 464,9 milijuna kuna ukupnoga prihoda, što je 25,2 posto više nego u prethodnoj godini, a ujedno i 42,8 posto više od plana. U istom je razdoblju neto dobit kompanije udvostručena i iznosi 119 milijuna kuna ili 25,6 posto ukupnih prihoda, objavio je u ponedjeljak predsjednik Uprave Janafa Ante Markov, koji je 2009. ocijenio kao dobru, ali je najavio i tešku i neizvjesnu 2010. godinu. Također je potvrdio kako se u ovoj godini planira prelazak Janafove dionice u Službeno tržište, no kako je kazao, o tome se još treba očitovati vlasnik, odnosno država.

Markov je kazao kako je u ovu godinu Janaf ušao s planovima za investicije vrijedne 400 milijuna kuna koje će financirati vlastitim sredstvima, ali i s nizom neizvjesnosti vezanih kako za ukupno poslovno okruženje, tako i za kupce koji u ovom trenutku prema Janafu imaju oko 20 milijuna kuna dospjelih, a neplaćenih obveza. Markov je potvrdio da se glavnina dugova odnosi na "domaće korisnike", a to su Inine rafinerije.

U 2010. Janaf planira rast poslovnih prihoda mjereno u dolarima za 7,1 posto, odnosno ukupno 419,4 milijuna kuna, s tim da se računica bazira na tečaju od samo 4,6 kune za dolar. Istodobno, planirana bruto dobit u ovoj godini je 109 milijuna kuna. Prihodi od skladištenja nafte i derivata, za što su svi kapaciteti zauzeti, ostat će na prošlogodišnjoj razini. Povećanje kapaciteta koje će donijeti i rast prihoda ostvarit će se završetkom gradnje dva spremnika u Sisku, svaki kapaciteta od 80.000 tona, koji bi trebali biti gotovi do ljeta, a potom se kreće s investicijama u Omišlju na Krku. Pri kraju su i radovi na reverzibilnosti dionice naftovoda od Siska do Omišlja, te bi u ovoj godini postao reverzibilan cijeli pravac od Omišlja do mađarske granice.

Govoreći o nedavno potpisanom ugovoru sa srbijanskim NIS-om, Markov je kazao da je potpisan jednogodišnji ugovor jer nisu usuglasili elemente višegodišnjeg koji se priprema već mjesecima. Inače, NIS (u vlasništvu Gazproma) želi dugoročni ugovor i povećanje kapaciteta za opskrbu naftom, a u 2010. će se transport za NIS zadržati na sadašnjoj razini od oko 2,4 milijuna tona. Potvrdio je i da se i s rafinerijom u Bosanskom Brodu (u vlasništvu Zarubežnjefta) pregovara oko dugoročnog ugovora, te da i oni imaju značajne planove za povećanje kapaciteta.

Inače, u 2009. Janaf je prevezao 6,9 milijuna tona nafte, što je 9,2 posto više nego u 2008. Naime, krajem 2008. ponovo je počeo transportirati naftu za rafineriju Bosanski Brod pa su u 2009. prevezene značajno veće količine od planiranih. Mjereni u dolarima, prihodi od transporta nafte lani su povećani 18,8 posto, a mjereni u kunama 28,3 posto. Naime, na veći porast prihoda u kunama utjecao je porast tečaja američkog dolara. Prihodi od skladištenja nafte su udvostručeni, a od naftnih derivata povećani 10,2 posto, a ukupni prihodi od skladištenja dosegli su 117 milijuna kuna ili 26,7 posto prihoda od osnovne djelatnosti. (izvor: Bankamagazin)

 

 

Dobit Zagrebačke banke 1,22 milijarde kuna

Zagrebačka banka je u 2009. godini ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 1,22  milijarde kuna, što je za 12,8% manje nego u godini ranije. U sklopu nerevidiranog financijskog izvješća objavljenog u ponedjeljak Uprava navodi da je smanjenje dobiti prvenstveno rezultat povećanih troškova vrijednosnih usklađenja i rezerviranja, za što je Zaba  izdvojila 559 milijuna kuna, 177 posto više u odnosu na 2008. Rast troškova vrijednosnih usklađenja rezultat je usporavanja gospodarske aktivnosti, smanjene likvidnosti realnog sektora, porasta nezaposlenosti i raspoloživog dohotka građana. Banka se prilagođava gospodarskom okruženju i održava kvalitetu kreditnog portfelja stabilnom, napominje se u izvješću. Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 2,07 milijardi ili 6,85% više u odnosu na godinu ranije, što Uprava objašnjava efikasnijim upravljanjem troškovima.
Ukupan prihod je 3,86 milijardi kuna i smanjen je za 0,9%. Neto kamatni prihod za 2009. iznosi 2,36 milijardi kuna, što je smanjenje za 4,8%, a neto prihod od naknada i provizija 862 milijuna kuna, 3,7% manje nego u 2008. godini. Razlozi smanjenju osnovnih izvora prihoda su, među ostalim, u visokim kamatnim stopama na depozite pri čemu povećani trošak financiranja nije u cijelosti prenesen na kamate na kredite, kao i u smanjenju volumena trgovanja na financijskim tržištima. Istodobno, za 22,6 posto porasla je neto dobit od trgovanja i ostali prihodi koji iznose 641 milijun kuna.
Banka je ostvarila veću dobit od aktivnosti trgovanja, dok je istovremeno ostvarena manja neto dobit od revalorizacije zamjenskih obveznica te prihoda od prodaje vlasničkih vrijednosnica iz portfelja raspoloživog za prodaju, navodi se u izvještaju.
Ukupni troškovi poslovanja iznose 1,78 milijardi kuna, 8,6% manje nego u 2008. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine smanjeni su troškovi osoblja, administrativni troškovi i troškovi marketinga, a povećani su troškovi amortizacije i trošak osiguranja depozita.
Aktiva Zagrebačke banke iznosi 92,81 milijarda kuna i porasla je za 3,8% u odnosu na kraj prethodne godine.
Zaba je objavila da neto krediti klijentima iznose 60 milijardi kuna i povećani su za 2,7 milijarde kuna u odnosu na kraj 2008. Neto krediti pravnim osobama, uključujući državu, povećani su za 3,7 milijardi kuna, dok su krediti stanovništvu nešto niži u odnosu na kraj prethodne godine.
Depoziti banaka i uzeti zajmovi iznose 22,4 milijarde kuna i povećani su za 5 milijardi kuna. Na povećanje zaduženja utjecala je isplata po dospjelim obvezama za izdane obveznice. Depoziti komitenata iznose 54 milijarde kuna i u odnosu na kraj 2008. veći su za 600 milijuna kuna.
Banka je dobro kapitalizirana uz adekvatnost kapitala od 17,4% (minimalno propisana adekvatnost je  10%), zaključuje se u izvješću Uprave banke uz financijski izvještaj za 2009. godinu.

Grupa Zagrebačke banke ostvarila je dobit nakon oporezivanja u iznosu 1,4 milijardi kuna ili 9,2 % manje nego u 2008. Imovina Grupa krajem 2009. iznosi 108 milijardi kuna i porasla je za 3,8 posto u odnosu na godinu ranije. (izvor: Bankamagazin)

 

 

Erste banka ostvarila 607 milijuna kuna dobiti

Erste banka završila je 2009. godinu sa 607 milijuna kuna profita ili 23 posto manje nego u 2008. Smanjenje neto dobiti je očekivano s obzirom na izmijenjene tržišne uvjete i otežanu gospodarsku situaciju u okruženju koja je rezultirala i povećanjem troškova rezerviranja, objavila je Uprava Erste banke uz nerevidirani financijski izvještaj za 2009.
Erste banka je prva iz skupine velikih banaka u Hrvatskoj objavila rezultate poslovanja za prošlu godinu. Bankari u 2009. godini, zbog problema u gospodarstvu i otežane naplate kredita, značajno povećavaju rezerviranja za moguće gubitke i imaju pad dobiti nakon dosad najuspješnije 2008. godine.
Rezerviranja Erste banke krajem 2009. iznose 361,7 milijuna kuna i veća su za 127 posto u odnosu na 2008. godinu.
Erste banka je objavila da ima prinos na aktivu (ROA) 1,3 posto, povrat na kapital (ROE) 11,4 posto, te se pohvalila uspješnim upravljanjem troškovima jer ima CIR od 41,5 posto.  
Aktiva Erste banke porasla je u 2009. godini za 7,4 posto, na 48,9 milijardi kuna. (izvor: Bankamagazin)

 

Mercatoru dopušteno preuzimanje Getroa

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ocijenila je dopuštenom koncentraciju nastalu stjecanjem kontrole Mercatora Hrvatska nad Getroom. Provedbom ove koncentracije Mercator će povećati svoj tržišni udio na tržištu maloprodaje na između 20 i 30 posto na području Zagreba, Karlovačke županije, Istarske županije i Dubrovačko-neretvanske županije, dok će na području Brodsko-posavske, Varaždinske i Splitsko-dalmatinske županije njegov tržišni udio iznositi 10 do 20 posto. Na području Primorsko-goranske, Osječko-baranjske, Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije Mercator će imati manje od 10 posto tržišnog udjela.

Ukupni udjel Mercatora na tržištu maloprodaje mješovitom robom u Hrvatskoj iznosit će manje od 10 posto. Na tržištu veleprodaje mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, nakon provedbe koncentracije Mercator će biti zastupljen s 5 do 10 posto.

Agencija je ocijenila da će provedbom ove koncentracije u maloprodaji na teritoriju Hrvatske doći do daljnjeg jačanja konkurencije što bi trebalo rezultirati većim pogodnostima za potrošače prvenstveno kroz bolju ponudu, niže cijene i veću mogućnost izbora. (izvor: Bankamagazin)

Gubitak Petrokemije u 2009. premašio 267 milijuna kuna

Petrokemija iz Kutine 2009. je godinu završila s ukupnim gubitkom od čak 267,6 milijuna kuna, stoji u konsolidiranom godišnjem izvješću koje je tvrtka u petak dostavila Burzi. Iako je Uprava tvrtke još ranije najavila loše rezultate, pojasnivši da su oni posljedica krize u poljoprivredi i narušenih cjenovnih odnosa sirovina i mineralnih gnojiva, ipak se u konačnici nije očekivao toliki iznos gubitka, na koji je odmah reagiralo i tržište padom cijene Petrokemijine dionice.

Inače, ukupni prihodi Petrokemije lani su smanjeni za blizu milijardu kuna (odnosno za oko 33 posto) i iznosili su 1,96 milijardi kuna. Iako smanjenje od 23 posto bilježe i rashodi, to ni izbliza nije bilo dovoljno da bi Petrokemija poslovala barem s "pozitivnom" nulom. Inače, u prethodnoj 2008. godini tvrtka je poslovala s dobiti od 56,3 milijuna kuna.  (izvor: Bankamagazin)

Podravskoj banci dobit pala za 27 posto

Koprivnička Podravska banka u prošloj je godini  poslovala sa 14,61 milijun kuna dobiti, što je u odnosu na rezultate godinu ranije pad od 27 posto, otkriva nerevidirano godišnje financijsko izvješće dostavljeno Zagrebačkoj burzi. Aktiva banke krajem 2009. bila je vrijedna 2,77 milijardi kuna, što znači da je u odnosu na prethodnu godinu blago smanjena (0,75 posto).

Na strani aktive bilježi se i smanjenje gotovine i depozita kod HNB-a za oko 14 posto na 333,8 milijuna kuna, dok su depoziti kod bankarskih institucija povećani za 63 posto na 591 milijun kuna. Krediti financijskim institucijama su praktički prepolovljeni (sa 342 na 147 milijuna kuna, a smanjeni su i krediti ostalim komitentima za oko 11 posto, na 1,3 milijarde kuna.

U pasivi banke vidljivo je povećanje kapitala i rezervi za oko 5 posto, na oko 370 milijuna kuna. Depoziti su blago smanjeni (oko 1 posto), na 2,12 milijardi kuna. (izvor: Bankamagazin)

Dobit Istraturista 37,6 milijuna kuna

Usprkos padu noćenja, a onda i poslovnog prihoda, kompanija je 2009. završila s dobiti. Presudni su bili rast cijena, smanjivanje plaća i materijalnih troškova. Neto dobit Istraturista Umag iznosila je 37,6 milijuna kuna, objavila je tvrtka u nerevidiranom financijskom izvještaju na Zagrebačkoj burzi. 

Istraturist je lani ostvario 375,3 milijuna kuna poslovnog prihoda, što je dva posto manje u odnosu na prethodnu godinu, dok je poslovni rashod ostao na razini 2008. i iznosio 314,6 milijuna kuna. Materijalni troškovi i troškovi osoblja u 2009. su bili niži nego godinu ranije.

Financijski prihod iznosio je 9,3 milijuna, od čega je 6,5 milijuna kuna rezultat pozitivnih tečajnih razlika, dok su financijski rashodi iznosili 22 milijuna kuna.

U hotelima Istraturista lani je ostvareno 1,8 milijuna noćenja, odnosno tri posto manje nego 2008. godine. Uprava društva objavila je da je zadovoljna takvim rezultatom, te da je prihod ostvaren zahvaljujući rastu cijena i većim korištenjem direktnih kanala prodaje.

Društvo je u 2009. uspjelo smanjiti obveze po kreditima za 70,3 milijuna kuna, pa su ukupne obveze društva iznosile 550 milijuna, odnosno 11,2 posto manje nego godinu dana ranije.

Ukupna vrijednost imovine Istraturista je 1,3 milijardi kuna, a kapital i rezerve iznose 733 milijuna kuna. (izvor: Bankamagazin)

Vlada oslobađa kreditni potencijal do 14 milijardi kuna

Vlada je u Sabor poslala željno očekivani Zakon o jamstvenom fondu te donijela dva modela financiranja mjera za gospodarski oporavak i razvitak. 

Prema modelu A, Hrvatska narodna banka smanjuje visinu obveznih rezervi bankama za jedan posto, čime će se osloboditi ukupno tri milijarde kuna. Od tog iznosa banke će dvije milijarde kuna dati HBOR-u kao sindicirani kredit, a milijarda kuna ostaje poslovnim bankama. HBOR će poduzetničke kredite financirati sa 30 posto, a poslovne banke sa 70 posto.

Tako će u modelu A za poduzetničke programe biti raspoloživo najviše šest milijardi kuna za koje će aplicirati poduzetnici koji nemaju duga prema državi i koji 30. lipnja 2008. godine nisu bili u teškoćama. Tim će se novcem financirati obrtna sredstva koja su poduzetnicima najveći problem. Tako će se očuvati radna mjesta, ali i otvarati nova, kazala je premijerka Jadranka Kosor.

Potpredsjednik Vlade Ivan Šuker kazao je kako ovaj novac ne mogu koristiti poduzetnici koji se bave točenjem pića i koji imaju kockarnice te kladionice, a krediti će se odobravati na rok od dvije do pet godina. 

Po modelu B, u tzv. jamstveni fond država će dati dvije milijarde kuna, a kako je maksimalni postotak državnog pokrića za kredite 50 posto, gospodarstvu će tako u modelu B biti dostupno najmanje četiri, a najviše osam milijardi kuna jer je najmanje državno jamstvo 25 posto iznosa kredita. Taj će novac poduzetnici koristiti prvenstveno za investicijske projekte, dijelom za obrtna sredstva te za reprogramiranje kredita.

Premijerka Kosor najavila je kako će se krediti odobravati po tržišnim principima. Želja je Vlade, kazao je Šuker, da se udvostruče kreditni plasmani poslovnih banaka u odnosu na 2009. Šuker je najavio specifične modele za pomoć građevinskom sektoru te model za tvrtke u velikim poteškoćama. (Izvor: Bankamagazin / Večernji list)

 

 

HNB spremna smanjiti stopu obvezne pričuve na 11 posto

Hrvatska narodna banka (HNB) planira smanjiti stopu obvezne pričuve banaka do tri postotna boda u ovoj godini, znači sa sadašnjih 14 posto postupno na 11 posto. Na taj način bankovnom sustavu osigurat će dodatnu likvidnost u iznosu od 1,75 milijarde dolara (9 milijardi kuna) za kreditiranje i gospodarski rast, izjavio je u intervjuu za Reuters zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić. Podsjetio je da je pad BDP-a u prošloj godini iznosio 6 posto, a u 2010. se očekuje daljnji pad za još 0,5 posto. "Mi smo spremni postupno smanjiti rezerve i do tri postotna boda, što u konačnici iznosi oko 9 milijardi kuna", istaknuo je Vujčić za Reuters.

Inače, HNB će idući tjedan, 3. veljače, održati sjednicu Savjeta i tada se očekuje donošenje odluke o smanjenju stope obvezne pričuve. Navodno će se u prvoj fazi stopa smanjiti sa 14 na 13 posto.

Vlada je, u želji da potakne gospodarski rast u ovoj godini, odlučila osnovati posebni fond kako bi poduzeća mogla dobiti kredite po nižim kamatnim stopama, a rizik bi podijelila država i privatni sektor. "Ključni uvjet je da se krediti ne koriste za potrošnju u maloprodaji ili za popravljanje bilanci banaka", istaknuo je Vujčić i rekao kako bi se rezultati mjera trebali vidjeti već ove godine, a posebno 2011.

U vrijeme kada mnoge države Europske unije imaju velik deficit proračuna (grčki je primjer najočitiji), hrvatski je deficit prema kriterijima EU samo 2,5 posto BDP-a, a javni dug samo 33 posto BDP-a. Vujčić je naglasio da Vlada ne bi trebala imati problema s refinanciranjem svojih dugova ove godine, te ukazao kako je puno veći problem što je ukupna vrijednost inozemnog duga gotovo 100 posto BDP-a.

HNB smatra da Vlada ne bi trebala nastojati povećati proračunski deficit za poticanje gospodarstva kao što su učinile neke zemlje središnje i istočne Europe. "Već imamo visoke poreze, visoke subvencije, visoku javnu potrošnju, tako da bi bilo bolje skresati tu potrošnju i potrebe za refinanciranjem u srednjoročnom razdoblju".

Vujčić je također pozvao Vladu da, ukoliko Hrvatska uđe u Europsku uniju kako se očekuje u 2012. godini, paralelno uđe u predvorje ili čekaonicu za euro, sustav ERM-2 (Europski tečajni mehanizam) u kojem mora provesti najmanje dvije godine prije ulaska u Europsku monetarnu uniju, odnosno prije uvođenja eura. Istaknuo je kako je u Hrvatskoj većina kredita vezana uz euro. "Stabilan tečaj kune nam je služio dobro i to se neće promijeniti, a to bi nam trebalo olakšati i vrijeme koje ćemo provesti u sustavu ERM-2".

Reuters u tekstu podsjeća da većina analitičara smatra kako Hrvatska neće usvojiti euro prije 2015. ili 2016. (izvor: Bankamagazin)

 

Ingra započinje restrukturiranje

Ingra je u četvrtak izvijestila o provođenju procesa restrukturiranja, s naglaskom na provođenje programa financijskog restrukturiranja, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi.

Programom će biti obuhvaćene kratkoročne financijske obveze društva, s namjerom kvalitetnog reprograma u srednjoročan ili dugoročan aranžman na temelju strukturiranog kolateraliziranog financijskog instrumenta ili sindikata.

Uz banke kao kreditore, posebna pažnja posvetit će se investitorima u neosiguran dug društva, a odabrani savjetnik provođenja programa restrukturiranja je KPMG Hrvatska, stoji u priopćenju. 

U Ingri ističu da su njihova očekivanja usmjerena prema pozitivnim efektima restrukturiranja, čiji bi se rezultati ogledali u jačanju konkurentske pozicije na inozemnim tržištima, kao i pronalaženju kvalitetnije poluge u trenutnom poticanju novih investicijskih projekata u zemlji, a u svrhu daljnjeg rasta i razvoja. Detalji restrukturiranja, prema riječima glasnogovornika Danka Debana, bit će poznati za 7 do 14 dana, nakon što počne savjetovanje u KPMG Hrvatska.

Podsjetimo, suočena s otežanim uvjetima poslovanja u tom sektoru koji je donedavno bio generator razvoja domaćeg gospodarstva, Ingra je odlučila sniziti plaće svojim djelatnicima za 20 posto u prosincu prošle godine, a kako bi ispunila dogovorene otpremnine za zaposlene kojima je radni odnos prestao 31. prosinca 2009.  prodala je 87.000 dionica. (izvor: Bankamagazin)

27.01.2010.

 

Pivovarna Laško prodaje Jadransku pivovaru

Glavni direktor Jadranske pivovare Nenad Buljan najavio je danas kako je većinski vlasnik te tvornice, slovenska Pivovarna Laško, odlučila prodati Jadransku pivovaru, a ukoliko se u tomu ne uspije onda će uslijediti gašenje njenog poslovanja. "Ukoliko se u narednih nekoliko mjeseci ne pronađe kupac koji bi bio spreman preuzeti Jadransku pivovaru i nastaviti njezino poslovanje ili netko tko bi eventualno bio zainteresiran za njen dugoročni najam, ići će se prema gašenju poslovanja", rekao je Buljan na današnjoj konferenciji za novinare u sjedištu Jadranske pivovare u Vranjicu kod Solina.

Po Buljanovim riječima, većinski vlasnik Pivovarna Laško na takav se postupak odlučila jer dugoročno ne vidi mogućnost opstanka poslovanja Jadranske pivovare. U slučaju gašenja, ustvrdio je Buljan, svi bi uposlenici dobili otpremnine onako kako je regulirano zakonom i Kolektivnim ugovorom.

Jadranska pivovara u 2009. godine je ostvarila gubitak od oko 42 milijuna kune, a i ove godine u tom pogledu neće biti značajnijih odstupanja, kazao je Buljan. Naveo je kako su već ostvareni kontakti sa nekim domaćim i inozemnim potencijalnim kupcima Jadranske pivovare, ali nije želio kazati njihova imena. Najavio je da će idućeg tjedna pregovarati sa predstavnicima austrijskog "Kaltenberga" o eventualnom iznajmljivanju Jadranske pivovare toj tvrtki.

Odgovarajući na novinarska pitanja Buljan je kazao kako ne smatra da su poteškoće Jadranske pivovare, čiji je većinski vlasnik slovenska Pivovarna Laško, povezane sa političkim odnosima između Hrvatske i Slovenije.

Pivovarna Laško je u svibnju 2009. godine najavljivala mogućnost 'likvidacije' Jadranske pivovare, ali se tada od toga odustalo nakon pobune sindikata u Jadranskoj pivovari. Povjerenik sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) za Dalmaciju Ivica Blažević izvijestio je kako je prošle godine iz Jadranske pivovare otpušteno 89 radnika uz otpremninu po pet tisuća kuna za svaku godinu radnog staža. Naveo je kako bi za preostalih 65 radnika Jadranske pivovare, u slučaju njenog zatvaranja, trebalo za otpremnine izdvojiti blizu sedam milijuna eura. Po njegovim riječima trenutačno je ugrožena proizvodnja u Jadranskoj pivovari jer nema sirovine. Blažević smatra da su poteškoće Jadranske pivovare nastale zato što se ona nalazi na atraktivnom prostoru pogodnom za izgradnju poslovno-trgovačkih objekata. Po Blaževićevim riječima, "indikativno je" da postoje informacije kako Pivovarna Laško namjerava premjestiti proizvodnju u Srbiju. "To ima uzročno-posljedične veze sa Jadranskom pivovarom", smatra Blažević. (izvor: Bankamagazin / Hina)

 

 

Podravka vraća kredit Fima Grupe

Erste Factoring je u ponedjeljak pozvao Podravku da kao jamac isplati obvezu po Ugovoru o financiranju temeljem mjenice sklopljenom s Fima Grupom kao klijentom i Podravkom kao jamcem, objavila je Uprava Podravke.

Za plaćanje iznosa od 102,6 milijuna kuna Podravka će u najvećem dijelu koristiti kratkoročni kredit Erste Steiermärkische banke, dok će manji dio iznosa podmiriti iz vlastitih sredstava. Predsjednik Nadzornog odbora Podravke Ljubo Jurčić izjavio je da poslovanje tvrtke neće biti ugroženo. U svakom slučaju, Jurčić ne odbacuje mogućnost da će Podravka uspjeti naplatiti svoja potraživanja. Naime, nakon podmirenja te obveze Podravka će pokrenuti postupak za naplatu navedenog iznosa od Fima Grupe, odnosno njenih pravnih slijednika, korištenjem regresnog prava.

Navedeno refinanciranje dio je aranžmana dogovorenog s najvećim kreditorima Podravke, čija potraživanja djelomično dospijevaju u prvom kvartalu 2010. godine. Obveza je uključena u već ranije objavljene rizike od 310 milijuna kuna. Uz iznos kredita Erste Factoringu ostatak čini 80 milijuna kuna kredita Fima Grupi, 10 milijuna kuna kredita tvrtke Gradec, 65 milijuna kuna kredita SMS-a te depozit u OTP-u koji iznosi 6,2 milijuna eura (oko 45 milijuna kuna).

Tijekom 2010. Podravci na naplatu ukupno dospijeva 365 milijuna kuna. Jurčić kaže da je s bankama dogovorena odgoda ili reprogramiranje otplate nekoliko kredita, te da će zbog toga u konačnici vratiti barem 10 posto manje tj. oko 36 milijuna kuna manji iznos.

Također, Jurčić je najavio da će Podravka najvjerojatnije idući tjedan izaći u javnost s nerevidiranim izvješćem o rezultatima poslovanja kako bi i na taj način postavili princip transparentnosti. "U posljednja dva mjeseca od kada sam na čelu Nadzornog odbora nisu se pojavile nikakve nove dubioze i prikriveni dugovi koji bi mogli ugroziti financije kompanije te mogu reći da je situacija 99 posto pod kontrolom", istaknuo je Jurčić. (izvor: Bankamagazin)

 

 

Janaf s NIS-om potpisao ugovor o transportu nafte

Janaf i Naftna industrija Srbije (NIS) potpisali su Ugovor o transportu nafte za 2010. godinu, objavio je Janaf u utorak na Zagrebačkoj burzi. Vrijednost ugovora kao i ostali detalji ne navode se u obavijesti, a u Janafu kažu da je ugovor tradicionalan te da s srbijanskom naftnom kompanijom surađuju već godinama.

"NIS bez nas ne bi imao redovitu opskrbu naftom", komentirali su šturo iz Odnosa s javnošću Janafa ističući kako je Uprava odlučila ne izlaziti s podacima iz ugovora s NIS-om.

Janaf je krajem prošle godine najavio povećanje iskorištenosti postojećeg naftovoda i osiguravanje novih tržišta, te da će do 2014. godine uložiti 2,9 milijardi kuna u povećanje kapaciteta skladišta. Ugovor sa NIS-om i omogućavanje dvosmjernog transporta u velikoj bi mjeri trebao doprinijeti ostvarenju tih planova, prenosi danas B92.

Naftna industrija Srbije, koja je od početka godine u većinskom vlasništvu ruskog Gazpromnjefta, zabilježila je u 2009. godini gubitak od 31,5 milijuna eura, što je 2,5 puta manje nego u prethodnoj godini. Kako su navodili iz uprave NIS-a, kompanija je počela pozitivno poslovati u posljednjih devet mjeseci, što nije bilo dovoljno da se neutralizira gubitak u prvom tromjesečju.

Menadžment je najavio kako će NIS 2010. poslovati s dobitkom, pri čemu će najveću korist imati od monopolističkog položaja na domaćem tržištu koji istječe krajem ove godine. Izlazak kompanije na Beogradsku burzu je upitan zbog netransparentnosti poslovanja. Za njezin izlazak na burzu zainteresirano je i oko 4,5 milijuna građana koji trebaju dobiti besplatne dionice NIS-a, jer bez provjere na burzi, neće znati tržišnu vrijednost poklonjenih vrijednosnih papira. (izvor: Bankamagazin)

 

 

Pet potencijalnih ulagača želi Imunološki zavod

Na javni poziv za iskazivanje interesa potencijalnih ulagača u zagrebački Imunološki zavod pristiglo je pet iskaza interesa, izvijestili su danas putem Zagrebačke burze iz Imunološkog zavoda u priopćenju sa objašnjenjima provedbe postupka dokapitalizacije tog društva.

Kako se navodi, priopćenje je objavljeno na traženje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a zbog proteka vremena od objave javnog poziva za iskazivanje interesa, te na zahtjev Zagrebačke burze, zbog medijskih napisa vezano za tu dokapitalizaciju.

Podsjeća se da je zaključkom Vlade iz ožujka 2009. podržana sanacija Imunološkog zavoda putem dokapitalizacije, te da je Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju krajem lipnja prihvatio program sanacije i dao suglasnost na utvrđen način njene provedbe. Javni poziv za iskazivanje interesa potencijalnih ulagača, nakon suglasnosti Nadzornog odbora Zavoda, objavljen je 19. kolovoza prošle godine.

U određenom roku za prikupljanje ponuda za iskazivanje interesa potencijalnih ulagača temeljem javno objavljenog poziva pristiglo je pet iskaza interesa. Komisija za odabir ulagatelja koji će sudjelovati u dokapitalizaciji Imunološkog zavoda, koju je imenovao predsjednik HFP-a, održala je prvi sastanak 22. prosinca. Na tom su sastanku otvorene prispjele ponude i dogovoren način daljnjeg rada, a sada je u pripremi održavanje sastanaka s pojedinim ponuditeljima, izvijestili su iz Imunološkog zavoda. (izvor: Hina)

 

 

 

Analitičari PBZ-a: Pad BDP-a u 2010. bit će 1,2%

S obzirom da se nastavak negativnih trendova u trgovini na malo i industrijskoj proizvodnji te posebice građevini očekuje i u prvoj polovici godine, a najavljene mjere državne intervencije zapravo su još uvijek nejasne prvenstveno s aspekta provedbe, a samim time i s aspekta vremenskog djelovanja, analitičari očekuju da će prva dva kvartala 2010. godine zasigurno nastaviti bilježiti negativne stope rasta. Tek druga polovica godine mogla bi donijeti stagnaciju odnosno vrlo blage pozitivne pomake, navodi se u najnovijem broju publikacije PBZ tjedne analize.

Naime, iako HNB-ov indeks očekivanja potrošača pokazuje određeno poboljšanje u posljednja tri mjeseca, on se još uvijek nalazi na povijesno niskim razinama pa mjesečnu varijabilnost rezultata ne može smatrati jasnim i nedvojbenim nagovještajem oporavka.

Međutim, analitičari tvrde da se ne smiju zanemariti niti pozitivne niti negativne rizike koji u nadolazećem periodu mogu utjecati na promjenu njihovih očekivanja.

Pozitivni rizici (njihov utjecaj može umanjiti očekivanu stopu pada BDP-a ili u najboljem scenariju dovesti do blagog rasta tijekom 2010. godine) odnose se prvenstveno na snažniji od očekivanog oporavak zemalja Europske unije, što može pozitivno djelovati na naš izvoz, odnosno turizam. Isto tako adekvatno provođenje reformi odnosno dovršetak pregovora o pristupanju EU može povećati interes inozemnih ulagača za Hrvatsku.

Analitičari upozoravaju i da, primjerice, vrlo maleni pomaci u reformskom smjeru i efikasna antikorupcijska kampanja mogu utjecati na poboljšanje očekivanja kako potrošača tako i poduzetnika, a samim time povećati njihovu sklonost potrošnji, odnosno investiranju.

Navodi se kako je u ovom trenutku siva ekonomija (posebice u građevini) određeni zaklon, međutim pitanje je koliko dugo. Naravno, do pozitivnog pomaka može dovesti i brza i efikasna implementacija Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu ili ukidanje poreza solidarnosti prije kraja 2010. godine.

Međutim, razvoj situacije obrnutog smjera od opisanog predstavlja niz negativnih rizika koji stopu pada BDP-a mogu dodatno povećati, stoji u analizi. Negativni scenarij temeljio bi se na sporijem oporavku zemalja EU (odnosno tzv. W oporavku), skupljem inozemnom financiranju uslijed rastuće premije rizika.

Negativni domaći faktori prvenstveno se odnose na porast nezaposlenosti - što bi dodatno oslabilo osobnu potrošnju, nastavak pesimističnih očekivanja - što bi još više odgodilo privatne investicije, produbljivanje problema nelikvidnosti poduzetnika - što može dovesti do novih stečajeva, te nastavak istiskivanja privatnog sektora s financijskog tržišta, zaključje se u analizi PBZ-a. (izvor: Bankamagazin)

 

 

 

Otvoren stečaj nad Đakovštinom

Osječki Trgovački sud otvorio je danas stečajni postupak nad poljoprivredno-prehrambenom tvrtkom Đakovština d.d., a za stečajnog upravitelja imenovao Pericu Mitrovića iz Osijeka. Stečajni sudac i v.d. predsjednika Trgovačkog suda Tihomir Kovačević izjavio je novinarima da vjerovnici u idućih 30 dana trebaju prijaviti svoja potraživanja koja će se razmotriti na ročištu zakazanom za 8. travnja.

Sindikat poljoprivrede podnio je u ime radnika prijedlog za pokretanje stečaja, a županijski sindikalni povjerenik Šimo Orešković rekao je novinarima pred zgradom Suda da su zaprimili rješenje o otvaranju stečaja pa ubrzo očekuju rješavanje situacije oko nastavka proizvodnje i isplate zaostalih plaća radnicima.

Glavni sindikalni povjerenik Đakovštine Mario Vuković ocijenio je da drugog rješenja osim stečaja nije moglo biti, no slučaj Đakovštine time nije okončan jer tek sada predstoji borba za plaće i svako radno mjesto.

Na novinarski upit vode li se pregovori s potencijalnim partnerima o nastavku proizvodnje u tvrtki Orešković je potvrdio da se razgovara s osječkom tvrtkom Žito o preuzimanju cijele tvrtke u zakup i pokretanju proizvodnje, budući da Đakovština ima na raspolaganju potrebne sirovine i može zaposliti većinu radnika. Dodao je kako je stečajni upravitelj Mitrović ocijenio realnim zahtjeve zaposlenika i sindikata da budući zakupoprimac primi najmanje 400 radnika u stalni radni odnos, a u slučaju potrebe i radnike koji su bili zaposleni na određeno vrijeme, te da će ih uvrstiti u ugovor o zakupu koji se priprema radi nastavka proizvodnje.

Uoči ročišta na ulazu u tvrtku u Đakovu mali dioničari i poljoprivrednici okupljeni u Udrugu "Brazda" održali su mirni prosvjed s kojeg su uputili zahtjev o hitnom očitovanju ministra poljoprivrede Petra Čobankovića i premijerke Jadranke Kosor o rješavanju problema Đakovštine.

Mali dioničari, koji imaju 35 posto vlasništva Đakovštine, i seljaci pozivaju se na vlasnički udio države od 32 posto kao argument za njen angažman u rješavanju problema tvrtke.

Seljaci koji od Đakovštine potražuju 15 milijuna kuna za predanu, a neisplaćenu robu, traže sastanak sa Čobankovićem u Zagrebu. Ministar Čobanković ljetos je u Đakovu seljacima savjetovao da skladište urod u silosima, pa tako i silosu Đakovštine. Ljudi su to napravili, a sada nemaju ništa - ni robe niti novca, upozorio je predsjednik "Brazde" Matija Brlošić.

Predlažemo da Vlada iz Robnih zaliha odvoji robu u vrijednosti seljačkih potraživanja i tako isplati dug, inače će seljaci doći pred Đakovštinu i traktorima blokirati silose, najavio je Brlošić. (izvor: Hina)

 

21.01.2010.

 

Vlada najavila bolje upravljanje državnom imovinom

Projekt osnivanja Agencije za upravljanje državnom imovinom vodit će predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak, koji u roku mjesec dana Vladi treba dostaviti prijedlog tog projekta, a u roku dva mjeseca i prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak.

"Ne osniva se nešto novo, već će nova agencija objediniti sve što sada imamo i omogućiti upravljanje državnom imovinom na bolji način", istaknula je predsjednica Vlade Jadranka Kosor na sjednici Vlade na kojoj je donesena i odluka o projektu osnivanja agencije. To bi trebalo omogućiti jednostavniji i efikasniji model upravljanja državnom imovinom. Danas je taj proces razbacan po različitim institucijama i mjestima i želimo to sada koncentrirati na jednom mjestu, kazala je. Važan cilj je i upis vlasništva nad imovinom koja u procesu pretvorbe nije službeno procijenjena, no njezina se vrijednost procjenjuje na sto milijuna četvornih metara, naglasila je premijerka koja smatra da će se agencija uklopiti i u Vladina nastojanja za snaženje gospodarstva, otvaranje Hrvatske novim ulaganjima.

Vlada je usvojila i Pretpristupni ekonomski program 2010.-2012. (PEP), dokument čija je izrada obveza zemalja kandidata za ulazak u EU. To je šesti hrvatski PEP, a kako kaže potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker "vjerojatno naš zadnji trogodišnji PEP". "Siguran sam da ćemo ove godine završiti pregovore za EU i u ovo vrijeme sljedeće godine baviti se nekim drugim stvarima", kaže Šuker.

Premijerka ističe kako PEP predviđa u ovoj godini gospodarski rast od 0,5 posto i rast BDP-a u 2012. od 3,5 posto. PEP sadrži i dio o potrebnim strukturnim reformama među kojima je i restrukturiranje željeznica i brodogradnje, sustava socijalne sigurnosti, reformu javne uprave, zdravstva, pravosuđa, itd. (izvor: Bankamagazin / Hina)

 

 

Erste vrijednosni papiri postaju market maker za dionice Atlantica

Brokerska kuća Erste vrijednosni papiri postat će prvi specijalist/market maker u Hrvatskoj, odnosno "održavatelj tržišta" u smislu odredbi Zakona o tržištu kapitala. Naime, Erste vrijednosni papiri u ponedjeljak sa Zagrebačkom burzom potpisuju ugovor o obavljaju poslova market makera za dionice Atlantic grupe.

Market maker je banka, brokerska kuća ili druga financijska institucija koja je uvijek spremna po kupovnoj cijeni (bid) kupiti i po prodajnoj cijeni (ask) prodati dionice. Svrha je takvih specijalista povećati likvidnost pojedinih dionica kako bi se investitori s više povjerenja mogli odlučiti za ulaganje u takve vrijednosne papire. 

Inače, specijalist za pojedinu dionicu može biti svaki član Burze koji ispunjava uvjete propisane Pravilima burze, Zakonom i podzakonskim aktima, te s Burzom sklopi posebni ugovor o obavljanju poslova Specijalista. (izvor: Bankamagazin)

 

Međunarodne rezerve HNB-a na rekordnih 10 milijardi eura

Bruto međunarodne rezerve Hrvatske narodne banke (HNB) iznosile su krajem studenoga 2009. godine 10,1 milijardu eura i bile su za 4,8 posto veće u odnosu na isti mjesec 2008., objavila je HNB u redovnom Biltenu. To je do sada najviši iznos međunarodnih rezervi HNB-a. Tijekom 2009. godine HNB je bila spremna potrošiti čak do 2 milijarde eura za održavanje eksterne likvidnosti i stabiliziranje tečaja kune. Okolnosti na financijskim tržištima i s našim financijskim sustavom išle su, međutim, u povoljnijem smjeru nego što se očekivalo, o čemu vrlo dobro govore i tako visoke devizne rezerve.

Osim otkupa deviza od banaka i države na povećanje bruto rezervi utjecao je devizni depozit Ministarstva financija od 1,5 milijardi dolara nakon izdanja dolarskih državnih obveznica. Još krajem studenoga od tog je depozita preostalo 800 milijuna dolara, koliko je Ministarstvo financija ostavilo za plaćanja domaćih i inozemnih obveza u prosincu i početkom ove godine.

U neto iznosu međunarodne rezerve su krajem studenoga premašile 8,9 milijardi eura, a u razdoblju od godinu dana porasle su za 7,8 posto. Tijekom prosinca HNB je otkupila još 271,3 milijuna eura od banaka. (izvor: Bankamagazin)

 

 

Ministarstvo financija uplatilo 60 milijuna kuna poticaja za mirovinsku štednju

Ministarstvo financija početkom tjedna uplatilo je na račune dobrovoljnih mirovinskih fondova nešto više od 93 posto sredstava za poticanje mirovinske štednje u dobrovoljnim fondovima za 2008. godinu. Isplaćeno je 59,77 milijuna kuna poticaja od 63,98 milijuna kuna koliko iznose ukupni iznosi zahtjeva za isplatu, priopćeno je iz Ministarstva. Ostatak iznosa trebao bi biti uplaćen početkom sljedećeg tjedna, no to nije ništa neobično jer je Ministarstvo i prijašnjih godina imalo praksu uplaćivanja državnih poticaja u nekoliko obročnih uplata.

Najveći iznos uplaćen je na račun AZ dobrovoljnih mirovinskih fondova. Njima je doznačeno 26,1 milijun kuna. Na račune članova dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen mirovinsko društvo Ministarstvo je uplatilo 18,9 milijuna kuna. Na račune otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda uplaćeno je 17,3 milijuna kuna, a na račune šest zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova uplaćeno je 1,6 milijuna kuna. Dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojima upravlja Croatia osiguranje mirovinsko društvo uplaćeno je 9,4 milijuna kuna, dok su mirovinski fondovi kojima upravlja Erste dobili 5,4 milijuna kuna. Podsjetimo, ta su sredstva trebala biti uplaćena krajem prošle godine, no Vlada je početkom prosinca promijenila vrijeme uplate sredstava za poticanje mirovinske štednje u dobrovoljnim fondovima te za poticanje stambene štednje (planiranih 210 milijuna kuna) u 2008. godini. Sredstva za stambenu štednju  uplaćena su početkom siječnja.

Državna poticajna sredstva na dobrovoljnu mirovinsku štednju iznose 25 posto uplaćenog iznosa u jednoj kalendarskoj godini, do maksimalnih 1.250 kuna, a optimalna godišnja uplata iznosi 5.000 kuna. Na uplaćena sredstva ostvaruje se pravo na poreznu olakšicu i prinos fonda, što dobrovoljnu mirovinsku štednju čini izuzetno isplativim oblikom štednje. (izvor: Bankamagazin)

 

 

Fondovska industrija: U novčanim fondovima 53% ukupne imovine

Napokon je u protekloj godini zaustavljen pad imovine otvorenih investicijskih fondova koji je trajao od početka 2008 godine te su fondovi prošlu godinu završili sa ukupnom imovinom od 11,41 milijardi kuna. Dno je dotaknuto u veljači prošle godine kada je imovina pala na 8,14 milijardi kuna te od ožujka počinje rast koji je gotovo neprekinut do kraja godine.
Radi situacije na novčanim tržištima, povećanih kamatnih stopa, novčani fondovi su dobrim prinosima privukli pažnju ulagača te time i znatno uvećali imovinu koja je krajem 2008. godine iznosila 3,91 milijardi kuna, da bi protekle godine porasla za čak 54,7 posto, te premašila iznos od šest milijardi kuna.
Da su konzervativniji oblici fondova postali popularniji u ovako nestabilnom razdoblju pokazuje i podatak o porastu imovine obvezničkih fondova koja je protekle godine uvećana za 10,84 posto, te je deset obvezničkih fondova koliko ih je trenutno aktivno na tržištu godinu završilo sa 554,76 milijuna kuna pod upravljanjem.
Jedina grupa fondova koja je zabilježila pad imovine su mješoviti fondovi. U odnosu na 2008. godinu, koju su završili sa imovinom od 2,15 milijardi kuna, u protekloj godini njihova je imovina pala za 10,28 posto te su godinu završili sa 1,93 milijardi kuna.
Dionički fondovi ostvarili su porast imovine od 4,12 posto te su godinu završili s 2,88 milijardi kuna, što se je dogodilo zahvaljujući oporavku prvenstveno domaćeg tržišta, a djelomično su pažnju privukli i fondovi orijentirani na globalna brzorastuća tržišta poput Brazila, Rusije, Indije i Kine, koji su ostvarili vrlo visoke prinose, čak i preko šezdeset posto, što je barem djelomično vratilo optimizam ulagača.
Što se društava za upravljanje tiče najveći tržišni udio i dalje uvjerljivo drži ZB Invest, koji pod upravljanjem ima 4,25 milijardi kuna, što je za 0,69 posto više nego krajem 2008. godine. Na drugom mjestu nalazi se PBZ Invest sa 2,02 milijardi kuna, kojima upravljaju kroz otvorene fondove sa javnom ponudom. Najveći dobitnik je Raiffeisen Invest koji je porastao za 4,9 posto, na 1,62 milijardi, te time sa trećeg mjesta istisnuo Erste Invest.
Promijenila se i struktura imovine promatrano po kategorijama fondova tako da je sad u novčane fondove uloženo 52,99 posto imovine za razliku od 41,91 posto s kraja 2008. godine. Udjel obvezničkih fondova pao je na 4,86 posto, a smanjenje udjela zabilježili su i mješoviti i dionički fondovi, te na dioničke otpada 25,23 posto ukupne imovine, a na mješovite 16,91 posto imovine uložene u otvorene investicijske fondove sa javnom ponudom. (izvor: Bankamagazin)

 

HNB: Prihodi od turizma pali 15% ili više od milijardu eura

Prihod od turizma stranih gostiju u Hrvatskoj je u trećem tromjesečju 2009. iznosio 3,88 milijardi eura, što je 15,7 posto manje nego u istom tromjesečju 2008. godine, dok je taj prihod za prvih devet mjeseci prošle godine, ostvaren u iznosu od 5,77 milijardi eura, bio 15,2 posto manji nego u istom razdoblju prethodne godine, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB).

Analitičari središnje banke ističu kako detaljnija analiza pokazuje da je tijekom cijele prošle godine pad prihoda u potpunosti bio rezultat smanjene potrošnje stranih putnika.

Po podacima HNB-a, prihod od turizma u trećem prošlogodišnjem tromjesečju, u kojem se uobičajeno ostvaruje gotovo dvije trećine ukupnog godišnjeg prihoda od turizma, bio je za 726,2 milijuna eura manji nego u istom tromjesečju 2008. godine.

Ukupno je pak u prvih devet mjeseci 2009. prihod od turizma bio manji za 1,03 milijarde eura nego u istom razdoblju 2008.

Prihodi od putovanja, prikazani na podračunu usluga tekućeg računa platne bilance, procijenjeni su na temelju anketnog istraživanja.

Podaci središnje banke pokazuju da su manji prihodi od turizma zabilježen u sva tri tromjesečja prošle godine u odnosu na iste 2008. godine.

Promatrano po mjesecima drugoga i trećeg tromjesečja, osim travnja, kada je zahvaljujući pozitivnom utjecaju uskrsnih blagdana ostvaren minimalan rast prihoda, godišnja stopa pada prihoda od turizma kretala se u rasponu od 22 posto (svibanj i srpanj) do 11 posto (kolovoz).

Pad turističkih prihoda prošle godine u cijelosti je, kako ističu iz HNB-a, rezultat smanjene prosječne turističke ili potrošnje po stranom putniku. Ta je prosječna potrošnja u drugom tromjesečju smanjena za 37 eura (sa 144 eura ostvarena u drugom tromjesečju 2008. na 107 eura u drugom tromjesečju 2009.), a u trećem tromjesečju smanjena je za 39 eura (s 235 na 195 eura po putniku), podaci su izneseni u najnovijem Biltenu HNB-a.

Analiza pokazuje i da je u sva tri ljetna mjeseca prošle godine (lipanj-kolovoz) najviše pala izvanpansionska potrošnja, te ona za hranu i piće, dok su izdaci za troškove smještaja pali za manji iznos. U kolovozu je bila manja potrošnja i za zabavu. Pritom je pad potrošnje zabilježen kod sve tri vrste anketiranih stranih putnika, i kod onih koji plaćaju, i kod onih koji ne plaćaju smještaj, kao i kod onih u tranzitu. Među njima najsnažniji pad potrošnje zabilježen je kod putnika u plaćenom smještaju, i to posebno za hranu i piće, dok su strani putnici u neplaćenom smještaju smanjili izdatke za kupnju.

Analitičari središnje banke u najnovijem tromjesečnom biltenu napominju kako je udio prihoda od turizma (prikazanom u platnom bilanci koji se odnosi samo na potrošnju inozemnih posjetitelja) u hrvatskom BDP-u relativno visok i u posljednjih se nekoliko godina kretao prosječno više od 15 posto BDP-a. 

HNB se u procjeni prihoda u turizmu koristi metodom uzorka, odnosno prosječna se potrošnja stranih putnika procjenjuje se na temelju ankete provedene na uzorku tih putnika, a sama je provedba istraživanja povjerena vanjskim institucijama. (izvor: Bankamagazin / Hina)

 

 

UniCredit: Financijska imovina hrvatskih kućanstava u 2009. porasla 4 posto

Ukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava dosegnula je vrhunac rasta krajem 2007. godine s rastom na godišnjoj razini za 27,5 posto. U 2008. uslijedio je veliki obrat i pad za 8,4 posto, da bi se tijekom prošle godine financijska imovina kućanstava ipak djelomično počela oporavljati i rast se procjenjuje na 4 posto, pokazuje analiza Grupe UniCredit o standardu kućanstava u regiji srednje i istočne Europe (SIE) u kojoj se daje i poseban osvrt na Hrvatsku.
Po podacima iz osvrta na Hrvatsku, ukupna je financijska imovina kućanstava (gotovina, depoziti, dionice, obveznice, ulozi u investicijskim i mirovinskim fondovima, životno osiguranje) tijekom 2008. smanjena za 8,4 posto, da bi se, unatoč smanjenim realnim primanjima, tijekom 2009. ipak djelomično počela oporavljati ponajviše uslijed postupnog oživljavanja zabilježenog na tržištu kapitala. Stanoviti rast, za oko 2,5 posto, tijekom 2009. ostvarili su i bankovni depoziti građana.
Ukupna je financijska imovina kućanstva tako u 2009. godini, po procjeni iz studije, povećana za oko 4 posto, a neto financijska imovina (umanjena za financijske obveze kućanstava) za oko 10 posto. Buduća kretanja financijske pozicije hrvatskih kućanstava dobrim dijelom obilježit će i postupni oporavak na tržištu kapitala, dovodeći izravno i neizravno povezane oblike imovine ponovno do rasta većeg od 10 posto.
Analitičari očekuju kako bi se tijekom drugog polugodišta mogla početi preokretati i nepovoljna kretanja na tržištu rada, a i uspješan razvitak i dovršenje pristupnih pregovora s EU u ovoj godini mogli bi dodatno ojačati pozitivne makroekonomske trendove u idućim godinama.
No, unatoč razmjerno povoljnim očekivanim kretanjima u ovoj i idućoj godini, neto financijska imovina kućanstava do kraja 2011. još uvijek neće dostići razinu ostvarenu na kraju 2007. godine, zaključuju analitičari UniCredita u osvrtu na Hrvatsku. (izvor: Hina)

 

 

ECB: Istočna Europa oporavlja se brže od zapadne

Član upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) Ewald Nowotny danas je izjavio da bi gospodarski rast u nekim dijelovima istočne Europe mogao nadmašiti onaj na europskom zapadu. "Neko vrijeme je vladalo mišljenje da će oporavak u regiji srednje i istočne Europe kaskati za zapadnom, no kao što sada vidimo takve prognoze su bile previše pesimistične", kazao je Nowotny te dodao da će brojne države s europskog istoka u ovoj godini ostvariti veći gospodarski rast nego zapadna Europa. Kako prenosi Bloomberg, Češka Republika, Mađarska i Poljska vjerojatno će povećati svoje prognoze glede rasta BDP-a u 2010. jer kompanije poput Škode, Gedeon Richtera i KGHM-a bilježe snažan rast izvoza.
Nowotny je također izrazio zabrinutost vezano uz davanje zajmova u stranoj valuti u istočnoj i srednjoj Europe, ustvrdivši da bi to trebalo biti jedno od prvih pitanja kojim će se pozabaviti novo europsko tijelo za nadzor banaka."Sasvim je očito da su zajmovi u stranoj valuti povezani s prilično značajnim makroekonomskim i mikroekonomskim rizicima", upozorio je Nowotny. Izvor: Limun.hr

19.01.2010.

 

Ukupni depoziti banaka u studenom 207 milijardi kuna

Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti poslovnih banaka (depozitni novac te štedni i oročeni kunski i devizni depoziti) na kraju studenog su iznosili 207 milijardi kuna što je 3,2 milijarde kuna ili 1,6% više nego na kraju prošlog mjeseca, a u velikoj je mjeri posljedica utjecaja deprecijacije kune u odnosu na euro na mjesečnoj razini (1,3%). Na godišnjoj razini, ukupni su depoziti porasli 8,3 milijarde kuna (4,2%).
Navedena razina najviša je od rujna 2008. godine. Posljedica je to niske prošlogodišnje baze budući da se u studenom 2008. vrijednost ukupnih depozita spustila na 198,7 milijarde kuna s 203,7 milijardi kuna u listopadu te deprecijacije kune u odnosu na euro od 2,7% na godišnjoj razini. Nakon pada u listopadu iznos štednih i oročenih depozita u studenom je ponovno zabilježio rast na mjesečnoj razini od 1,7 milijardi kuna ili 0,9%. Navedenom rastu pridonio je u potpunosti rast deviznih depozita (za 3,6 milijardi kuna) pa isti na kraju listopada iznose 135,8 milijardi kuna, dok kunski štedni i oročeni depoziti nastavljaju svoj pad koji je počeo u siječnju 2009. godine.
Štedni i oročeni kunski depoziti, koji su posljednjih godina bilježili kontinuirani, najčešće dvoznamenkasti rast, krajem 2008. počeli su padati pa su se na kraju studenog 2009. spustili na 40,5 milijardi kuna, što je 4,6% manje u odnosu na listopad te čak 20,7% manje nego u istom mjesecu 2008. godine. Nakon što je tri uzastopna mjeseca zabilježio pad, depozitni novac kod poslovnih banaka na mjesečnoj je razini porastao 5,2% te iznosi 31 milijardu kuna, dok je na godišnjoj razini nastavljen trend pada, koji traje od listopada 2008. godine.
Smanjenje depozita po viđenju na tekućim i žiro računima u odnosu na studeni 2008. ukazuje na smanjenu likvidnosti u gospodarstvu. Promatrano po sektorima, u odnosu na studeni 2008. i trgovačka društva i stanovništvo smanjuju štedne i oročene kunske depozite, a povećavaju devizne. Tako je kunska štednja stanovništva pala na godišnjoj razini 23%, a trgovačkih društava čak 30%. Devizna štednja stanovništva povećala se u odnosu na studeni 2008. 17,7%, a trgovačkih društava 10,3%. (izvor: limun.hr)

 

 

Imovina fondova u prosincu porasla na 11,4 milijardi kuna

U prosincu je došlo do daljnjeg povećanja imovine otvorenih fondova te je ona krajem mjeseca iznosila 11,406 milijardi kuna, što je porast od 5,9 posto. Sve su grupe fondova zabilježile porast imovine čime je nastavljen pozitivan trend koji traje već nekoliko mjeseci.

Imovina dioničkih fondova porasla je za 1,36 posto te je krajem mjeseca iznosila 2,878 milijardi kuna. Najveći porast, gledano u postocima, zabilježio je fond Raiffeisen Emerging Markets, kojem je imovina porasla za 9,637 milijuna kuna, što je porast od 58,2 posto, te je mjesec završio sa imovinom od 26,196 milijuna kuna. Imovina fonda Fima West pala je za čak 74,62 posto, te je taj fond pao na svega 1,283 milijuna kuna, što je ispod zakonskog minimuma, ali neće biti potrebe za gašenjem tog fonda jer je najavljeno pripajanje ostalim fondovima Fima Global Investa.

Mješovitim fondovima imovina je porasla za 0,93 posto, što je za 17,704 milijuna kuna više u odnosu na prethodni mjesec te ona iznosi 1,929 milijardi kuna. U ovoj grupi nije bilo tako visokih oscilacija kao kod dioničkih fondova, a najveći porast imao je fond Raiffeisen Balanced, kojem je imovina uvećana za 29,852 milijuna kuna, što je porast od 10,08 posto te sada raspolaže sa 325,909 milijuna kuna. Najveći relativni pad od 14,20 posto zabilježio je fond HPB Dynamic, te on sada raspolaže sa 27,448 milijuna kuna, što je za 4,542 milijuna kuna manje u odnosu na mjesec ranije.

Promatrano po grupama, postotno su najviše porasli obveznički fondovi kojima je imovina porasla za 61,930 milijuna kuna, što je porast od 12,57 posto te je krajem mjeseca iznosila 554,761 milijuna kuna. Najveći doprinos tom rastu dao je fond Raiffeisen Bonds koji je porastao za čak 48,559 milijuna kuna, što je porast od 49,98 posto, te je razdoblje završio sa imovinom od 145,724 milijuna kuna. Pad od 1,28 posto imao je fond PBZ Bond te je njegova imovina pala na 53,341 milijun kuna, što je za 692,236 tisuća kuna manje u odnosu na mjesec ranije.

Snažan rast imali su i novčani fondovi koji su porasli za 517,183 milijuna kuna, što je porast od 9,36 posto te je time njihova imovina premašila šest milijardi kuna. Uvjerljivi dobitnik je Erste Euro-Money kojem je imovina porasla za čak 101,555 milijuna kuna, što je porast od 45,08 posto, te njegova imovina sada iznosi 326,833 milijuna kuna. Pad od 17,16 posto imao je fond HPB Novčani, kojem je imovina pala na 159,566 milijuna, što je za 33,053 milijuna manje u odnosu na studeni.

Ako promatramo tržišne udjela po društvima za upravljanje, najveći udio i dalje ima ZB Invest, koji je pod upravljanjem imao 4,249 milijardi kuna, što je 37,25 posto tržišta. Na drugom mjestu nalazi se PBZ Invest sa 2,027 milijardi kuna, što je tržišni udjel od 17,77 posto, dok treće mjesto, sa tržišnim udjelom od 14,18 posto, zauzima Raiffeisen Invest čija imovina pod upravljanjem iznosi 1,617 milijuna kuna. (izvor: Bankamagazin)

 

 

Varteks prodaje robne kuće i otpušta zaposlene u administraciji

Kako bi smanjio kreditnu izloženost prema bankama, Varteks će prodati robnu kuću na riječkom Korzu City Centar Rijeka, za koju je navodno već pronađen kupac, kao i onu na zagrebačkom Kvaternikovom trgu. Usto, nastavit će se s otpuštanjima zaposlenih, kojima je broj radnika u Varteksu u pet godina sveden s oko 5.500 na oko 2.400. Ovoga puta na redu su zaposlenici u administraciji, no ne precizira se o kolikom bi broju otkaza bila riječ.

Ovo su samo neke odrednice plana poslovnog i financijskog restrukturiranja Varteksa koji je u ponedjeljak medijima predstavio predsjednik Uprave Varteksa Zoran Košćec, a koji bi trebao predstavljati odgovor te tvrtke na krizu. No, kako nam je potvrdila Ivanka Ježuvita, članica NO Varteksa koja zastupa zaposlenike, taj plan NO tvrtke još nije prihvatio, pa on zasad nije definitivan. Također je kazala kako je sreća što Varteks ima rezerve koje mu već duže vrijeme omogućavaju preživljavanje, te podsjetila da to nisu prvi Varteksovi objekti koji idu u prodaju.

Uz prodaju nekretnina, Varteksov plan izlaska iz krize, kao što se i očekivalo, uključuje i gašenje neprofitabilnih dijelova kompanije, ali kako se navodi i jačanje i razvoj profitabilnih dijelova sustava.

Savo Šmitran, regionalni povjerenik Sindikata tekstila, obuće kože i gume za Sjeverozapadnu Hrvatsku, podsjeća pak da je ako dođe do gašenja određenih dijelova Varteksa ponajprije upitan opstanak pogona u Bednji koji proizvodi konfekciju i Tivara, jedinog preostalog proizvođača tkanina u Hrvatskoj, čije su zatvaranje zbog neprofitabilnosti banke tražile još prije nekoliko godina.

Iz Varteksa napominju da ono što će se u tekstilnoj industriji i u Varteksu događati sa zaposlenošću u budućnosti uvelike ovisi o daljnjem razvoju tržišnih okolnosti, ali i o primjeni antirecesijskih mjera, kao i mjera za očuvanje zaposlenosti i potporu posrnulom realnom sektoru, koje se najavljuju, ali još nisu zaživjele u praksi. "Kada je u pitanju tekstilna industrija, važan je i pristup u daljnjem provođenju već prihvaćene i usvojene strategije tekstilne i odjevne industrije", poručuju iz Varteksa.

"Varteks sve svoje napore usmjerava ka održivosti sustava, ali bez konkretnih mjera od strane države to više neće biti moguće", kazao je među ostalim Zoran Košćec. Šmitran pak najvažnijim elementima strategije tekstilne industrije smatra državne potpore i transparentnost javnih nabava, kako se kao i dosad ne bi događalo da se kao nositelji poslova pojavljuju male privatne tvrtke, koje onda te poslove raspodjeljuju velikim kompanijama i odlučuju tko će i koliko raditi. Govoreći o budućem tržišnom usmjerenju Varteksa, Košćec je najavio razvoj i jačanje vlastitih marki, ali i selekciju i standardizaciju trgovačkih robnih marki u prodajnom portfelju kompanije. "Promjenom koncepta prodajnih jedinica cilj nam je dodatno učvrstiti poziciju u segmentu poslovnog odijevanja, ali i kroz Levi's 'streetwear' prodajni program i to ne samo u Hrvatskoj već i u regiji. Razvojni projekti Varteksa uključuju i jačanje B2B programa usmjerenog na korporativne ugovore, ali i razvoj asortimana specijaliziranih za potrebe javne nabave, kao i izvozne projekte", zaključio je Košćec, a za drugo ovogodišnje tromjesečje najavio je provođenje programa radničkog dioničarstva.

Inače, krajem rujna 2009., što su zadnji javno dostupni podaci, Varteks je imao 343 milijuna kuna kratkoročnih i 148 milijuna kuna dugoročnih obveza. (izvor: Bankamagazin)

 

 

 

 

Šuker: Ina do ožujka izdaje 200 milijuna eura obveznica

Vladi nije ni "na kraj pameti" da omogući MOL-u stjecanje većinskog paketa dionica Ine, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker u ponedjeljak nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) odgovarajući na upit o skorom izdavanju konvertibilnih obveznica Ine.

Ina će do ožujka izdati 200 milijuna eura konvertibilnih obveznica, od koji će 100 milijuna kupiti država ili institucionalni ulagači, a 100 milijuna MOL, a taj je odnos određen upravo kako se ne bi promijenio vlasnički odnos, rekao je Šuker. Te će se obveznice moći konvertirati tek nakon 18 mjeseci a vjerojatno će biti izdane na četiri ili pet godina, o čemu će biti potpisan i protokol, najavio je Šuker. (izvor: Bankamagazin/ Hina)

15.01.2010.

Hospitalija zapisima refinancirala dospjele obveznice

Gotovo tri mjeseca nakon defaulta, odnosno nemogućnosti iskupa svoje obveznice koja je dospjela 5. listopada 2009., što je izazvalo nervozu na ionako uzdrmanom tržištu, Hospitalija trgovina d.o.o. s investitorima je dogovorila dugoročno refinanciranje navedenog izdanja. Točnije, dogovor oko refinanciranja postignut je još prije mjesec dana, no zbog praznika su se odužile formalnosti oko potpisivanja.

Refinanciranje izdanja obveznica vrijednog 75 milijuna kuna koje je, kako nam je pojasnio predsjednik Nadzornog odbora Tomislav Matić,  Hospitalija dijelom iskupila još prije dospijeća, ostvareno je kroz izdanje tranše komercijalnih zapisa na datum 23. prosinca 2009. u iznosu od 7,715 milijuna eura s dospijećem 23. ožujka 2010. godine, a to je ujedno i datum  izdanja sedmogodišnjih obveznica kojima će se refinancirati taj komercijalni zapis.

Prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, najveći iznos zapisa upisale su Zagrebačka banka (3,21 milijun eura) i Raiffeisenbank (1,35 milijuna eura), a oko milijun eura upisalo je i Triglav osiguranje.

Iz Hospitalije ističu kako je refinanciranje njihova duga bazirano na kvalitetnom dugoročnom financijskom aranžmanu znak podrške i povjerenja Hospitaliji od strane investitora i banaka. Dodaju da će im to omogućiti nastavak uspješnog poslovanja nakon krizne 2009. u kojoj je tvrtka ostvarila najbolju profitabilnost u svojoj povijesti. Inače, prema preliminarnim podacima, Hospitalija trgovina je 2009. godinu završila sa 91 milijun kuna prihoda i 10,7 milijuna kuna operativne dobiti, što, kako navode, predstavlja maržu operativne dobiti (EBITDA) od 11,7 posto. (izvor: bankamagazin)

 

 

Vlada s 10 milijardi kuna pomaže gospodarstvu

Vlada je na sjednici u četvrtak predložila mjere za pomoć gospodarstvu. Prva je mjera kreditiranje tvrtki kroz suradnju HBOR-a, HNB-a, Vlade i poslovnih banaka, a druga izravan ulazak otvorenih investicijskih fondova u vlasničku strukturu tvrtki. Ukupno je na raspolaganju oko 10 milijardi kuna.

"Uvodimo transparentniji model potpore gospodarstvu s ciljem vlasničkog restrukturiranja, kroz ulaganje privatnog i državnog kapitala u tvrtke kojima je potreban", izjavila je premijerka Jadranka Kosor te najavila borbu za pomoć svakom gospodarskom subjektu koji ima šanse preživjeti.

 

Prva mjera kreditiranja tvrtki sastoji se od dva modela. Prema prvom modelu poduzetnici će moći dobiti klasične kredite iz programa HBOR-a u kojima će poslovne banke financirati 70 posto, a HBOR 30 posto iznosa, što će omogućiti niže kamatne stope.

Drugi model je namijenjen isključivo za investicijske projekte. HBOR bi jednom do dvaput mjesečno, u suradnji s poslovnim bankama, održavao aukcije, a država bi putem jamstvenog fonda preuzimala dio rizika za te projekte, i to u omjeru od 25 do 50 posto. Oba modela podrazumijevaju smanjenje kamatnih stopa, koje sada iznose i 11 posto.

"Likvidnost poslovnih banaka je nešto više od četiri milijarde kuna i nama je cilj u suradnji s HNB-om i HBOR-om plasirati novac prema gospodarstvu po što povoljnijim uvjetima. HNB je spreman osloboditi dio novca preko smanjenja stope obvezne rezerve i tako u sustav ubrizgati do 10 milijardi kuna“, objasnio je Ivan Šuker, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Druga donesena Vladina mjera je izravan ulazak otvorenih investicijskih fondova u vlasničku strukturu tvrtki. Svi fondovi koji prikupe kapital za ulaganje u tvrtke kojima treba dugoročno financiranje moći će računati na to da im država udvostruči prikupljena sredstva. Maksimalni iznos koji je država spremna uložiti je milijardu kuna. Ti će fondovi zatim, isključivo prema tržišnim načelima, ulagati kapital i stjecati udjele u poduzećima za koja se procijeni da, unatoč trenutačnim teškoćama, imaju isplativu budućnost. Fondovi bi u tvrtkama ostajali do pet godina nakon čega bi se povlačili odnosno prodavali svoje udjele u temeljnom kapitalu. Dio novca iz otvorenih fondova tvrtke će moći koristiti za reprogram kredita i plaćanje poreznih obveza tvrtki, a veći dio za obrtna sredstva, odnosno za likvidnost. (izvor: bankamagazin)
 

 

Fina: Nepodmirene obveze tvrtki 20,7 milijardi kuna

Nastavlja se porast insolventnosti u Hrvatskoj - krajem studenoga 2009. nepodmirene naloge za plaćanje u ukupnom iznosu od 20,7 milijardi kuna imalo je 26.196 pravnih osoba sa ukupno 45.735 zaposlenih, dok su dospjele nepodmirene obveze 36.491 insolventne fizičke osobe premašile iznos od 5 milijardi kuna.

Ukupna vrijednost neplaćenih dospjelih obveza pravnih i fizičkih osoba tako je krajem studenoga dosegnula iznos od 25,7 milijardi kuna, a na godišnjoj je razini, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, porasla za 7,3 milijardi kuna ili za gotovo 40 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (FINA) objavljeni u najnovijoj publikaciji "Gospodarska kretanja" Hrvatske gospodarske komore.

Dospjele nepodmirene obveze pravnih osoba u studenom su povećane u odnosu na prethodni mjesec za 4,7 posto ili za 935,4 milijuna kuna, broj insolventnih pravnih osoba porastao je za 3,3 posto, dok je broj zaposlenih u tvrtkama sa blokiranim žiro računima manji za 8,5 posto.

Na godišnjoj razini, u odnosu na studeni 2008., ukupni iznos dospjelih nepodmirenih obveza pravnih osoba na kraju istog mjeseca 2009. godine bio je veći za 6,37 milijardi kuna ili za 44,3 posto. Broj insolventnih pravnih osoba u odnosu na studeni 2008. porastao je za njih 6.281 ili za 31,5 posto. Broj zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba u studenom prošle godine bio je pak veći za 10.200 ili za 28,9 posto nego u istom mjesecu godine prije.

Kod fizičkih osoba (obrtnika) na mjesečnoj je razini, u studenom u odnosu na listopad, iznos nepodmirenih naloga za plaćanje porastao za 2 posto, a broj insolventnih obrtnika veći je 1,9 posto. Na godišnjoj razini, u odnosu na studeni 2008., iznos nepodmirenih naloga fizičkih osoba u istom je mjesecu prošle godine bio veći za 23,9 posto ili za 971 milijun kuna. Broj insolventnih fizičkih osoba pak veći je za njih 4.800 ili 15,3 posto, a broj zaposlenih kod insolventnih obrtnika u prošlogodišnjem studenom u odnosu na isti mjesec prethodne godine bio je veći za 21,5 posto ili za 4.300 osoba.  

Kod jednih i drugih subjekata (pravnih i fizičkih) zaposleno je oko 70 tisuća osoba s time da se u posljednjih mjesec dana bilježi tendencija opadanja broja zaposlenih, za 4.400, što pretpostavlja stečajeve odnosno, otpuštanje radnika, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK. Od ukupnog broja, oko 69 posto pravnih osoba je insolventno preko godinu dana, a i najveći dio ukupnih obveza, 75,3 posto, nepodmiren je više od godinu dana.

Da je nelikvidnost sve veći problem u hrvatskom gospodarstvu govore i podaci o nepodmirenim obvezama do 60 dana koje posljednjih par mjeseci rastu po stopama višim od 22 posto, a u godini dana su veće za 56,7 posto, upozoravaju analitičari HGK. Dodaju da su nepodmireni nalozi u roku plaćanja od 61-180 dana na godišnjoj razini veći za oko 57 posto.

Nastavljen je i trend rasta nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa (5,4 posto) koje dosežu polovinu ukupno nepodmirenih naloga, ili 10,3 milijarde kuna, a u odnosu na studeni 2008. veće su za oko 39 posto.

Prema strukturi ukupno nepodmirenih obveza i dalje dominiraju četiri djelatnosti - trgovina, prerađivačka industrija, građevinarstvo i poslovanje nekretninama, na koje se odnosi 83,5 posto ukupnih nepodmirenih naloga za plaćanje. Pritom se blago smanjio udio trgovine i poslovanje nekretninama, a povećao udio prerađivačke industrije i građevinarstva. Na prerađivačku industriju odnosi se oko 28 posto nepodmirenih obveza do 60 dana i oko 30 posto obveza od 181-360 dana. Na trgovinu se pak odnosi oko 30 posto nepodmirenih obveza od 61-180 dana i gotovo 40 posto preko 360 dana. (izvor: Bankamagazin / Hina)

11.01.2010. 

Počeo s radom fond Ilirika BRIC.HR

Novi fond Ilirika Investmentsa ulagat će u tržišta Brazila, Rusije, Indije i Kine

Ilirika Investments je pokrenula novi dionički otvoreni investicijski fond  Ilirika BRIC. Fond će ulagati na azijska i južnoamerička tržišta kapitala, odnosno u dionice izdavatelja iz Kine, Indije, Brazila i Rusije. 

Predsjednik Uprave Ilirike Investmentsa Ivan Ivin izjavio je da je odaziv ulagača dobar, o čemu najbolje govori podatak da su do sada od investitora prikupili već više od 2,5 milijuna kuna. "U Ilirici smatramo da su azijska tržišta kapitala, prvenstveno Kina i Indija, i tržišta proizvođača sirovina, ona tržišta koja će u narednim godinama donijeti najveće prinose našim ulagateljima", istaknuo je Ivin.

Za sve uplate pristigle u fond do 18. siječnja ne naplaćuje se ulazna naknada. Inače, ulazna provizija za iznose do 500 tisuća kuna iznosi 3 posto, za iznose od 500 tisuća do milijun kuna 2 posto, za iznose od milijun do 1,5 milijuna kuna je 1 posto, a za veće iznose se ne naplaćuje ulazna naknada.

Treba imati na umu da Brazil, Rusija, Indija i Kina zajedno predstavljaju oko 40 posto svjetske populacije te oko 40 posto svjetskog BDP-a uz velike neiskorištene potencijale gospodarskog rasta. (izvor: Bankamagazin)

?>

 

Hrvatske, slovenske i srpske tvrtke u utrci za Koridor 10

Na natječaj za izgradnju 110 kilometara sjevernog kraka Koridora 10, od Novog Sada do Horgoša i od Subotice do Kelebije, dostavljene su tri ponude. Kako je u srijedu objavilo ministarstvo za infrastrukturu Srbije, ponude su dostavile slovenska kompanija Primorje, konzorcij srbijanskih tvrtki čiji je nositelj PZP Beograd i hrvatska kompanija Hidroelektra niskogradnja u konzorciju s tvrtkom Vojiput iz Subotice. Najnižu cijenu ponudio je konzorcij tvrtki iz Srbije u iznosu od 9,97 milijardi dinara. Hrvatska tvrtka ponudila je izgradnju te dionice za 11,55 milijardi dinara, a slovenska za 13,47 milijardi dinara.
Predstavnici hrvatske i slovenske kompanije najavili su da će podnijeti žalbu natječajnom povjerenstvu, zbog toga što ponuda PZP Beograda tek treba biti usklađena s rastom cijena na malo, a kako su istaknuli, uvjeti natječaja propisuju kako ponuditelj mora dati fiksnu cijenu. Povjerenstvo je dužno u roku od dva tjedna odabrati najpovoljnijeg ponuđača.
Vlada Srbije je krajem prošle godine raspisala javni natječaj za izgradnju 110 kilometara poluautoputa sjevernog kraka Koridora 10. Natječaj je raspisan za sudjelovanje u izgradnji druge trake autoputa od Novog Sada do Horgoša i to na dionici između Horgoša i 28. kilometra od granice i između 38. kilometra i 98. kilometra, kao i dionici između Kelebije i Subotice. Inače, dokumentaciju za izgradnju tog dijela Koridora 10 otkupilo je 25 tvrtki. (izvor: Bankamagazin)

 

 

ZABA kupuje vlastite dionice za 7,6 milijuna kuna

Zagrebačka banka izvijestila je danas putem Zagrebačke burze da je donijela odluku o stjecanju vlastitih dionica putem Burze u svrhu dodjele dionica radnicima Banke.
Zagrebačka banka namjerava steći vlastite dionice do ukupnog iznosa od 7.678.500 kuna.
Stjecanje vlastitih dionica ZABA-e planira se u razdoblju od dana objave te informacije do kraja veljače 2010. godine s mogućnošću produljenja tog roka, navode iz Zagrebačke banke.